Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPASNA PANDEMIJA

ZNANSTVENICI SU ZBUNJENI – ZDRAVI I MLADI TAKOĐER UMIRU OD KORONAVIRUSA: Zasad imaju dva objašnjenja ove zagonetke

Koronavirus najteže pogađa starije osobe i one koji već imaju druge zdravstvene probleme. Međutim umiru također i zdravi, u formi i mladi ljudi, pa stručnjaci pokušavaju shvatiti zašto se to događa

To je jedna od najvećih zagonetki pandemije Covida-19. Bolest općenito uzrokuje ozbiljne probleme samo kod starijih ljudi ili onih s drugim zdravstvenim problemima. Ali ponekad pogodi i mlade, naizgled zdrave pojedince, uključujući medicinsko osoblje koje je izloženo virusu zbog rada sa zaraženim pacijentima.

U nekim slučajevima, ranije nedijagnosticirana stanja se kasnije otkriju, ali u drugima takva objašnjenja ne postoje, tako da znanstvenici pokušavaju pronaći razloge takvog ponašanja koronavirusa, piše The Guardian.

‘JE LI NJEMAČKA PREDVIDJELA COVID-19?’ Službeni dokument iz 2012. postao temelj za teoriju zavjere koja se širi i kod nas 

Genetska osjetljivost

Predloženo je nekoliko teorija. Neki istraživači vjeruju da količina virusa koji inficira pojedinca može biti presudna po ishode. Dobijete li veliku dozu i rezultat može biti lošiji. Drugi tvrde da se uzrok krije u genetskoj predispoziciji: drugim riječima, da postoje pojedinci čiji ih genetski ustroj čini ranjivijima na virus dok se širi kroz njihova tijela.

Virolog Michael Skinner s Imperial College London preferira ovu drugu ideju. “Vrlo je moguće da bi neki od nas mogli imati određeni genetski ustroj zbog kojega je vjerojatnije da ćemo loše reagirati na infekciju ovim koronavirusom”, rekao je.

Primjer takve osjetljivosti daje virus herpes simplex koji izaziva bolne mjehuriće i čireve. Kod nekih ljudi mutacija koja utječe na stanične receptore poznate pod nazivom TLR3, u njihovu središnjem živčanom sustavu, ostavlja ih nesposobne da se nose s najgorim utjecajem virusa: pokupe bolest poznatu kao herpes simplex encefalitis, što može dovesti do napadaja i konvulzija u djece. “Može biti da svjedočimo sličnoj vrsti osjetljivosti kod nekih pojedinaca koji obole od Covid-19, što uzrokuje veće patnje od ozbiljnih nuspojava”, dodao je Skinner.

ALEMKA MARKOTIĆ: ‘Nisam ja junakinja, važno je da možete stajati iza onoga što govorite i radite; Beroš me oduševio’ 

Virusno preopterećenje

Drugi, međutim, smatraju da bi količina virusa kojom je osoba zaražena mogla biti presudan faktor u određivanju ishoda. Kaže se da su takve osobe pogođene velikim virusnim opterećenjem. “Osoba s velikim virusnim opterećenjem ima više virusnih čestica od one s manjim opterećenjem,” rekla je virologinja Alison Sinclair sa Sveučilišta Sussex. “Još ne znamo koliki utjecaj virusno opterećenje ima na simptome osobe zaražene koronavirusom. Bit će važno saznati postoji li veza između velikog broja virusa i loših ishoda.”

To stajalište podržava i  Edward Parker s Londonske škole higijene i tropske medicine. “Za Covid-19, rana izvješća iz Kine sugeriraju da je virusno opterećenje veće kod teže oboljelih pacijenata, što je slučaj i kod Sarsa i gripe.

“Dakle, za nas je ključno ograničiti sva moguća izlaganja koronavirusu, a ako se ne osjećamo dobro, trebamo poštivati stroge mjere samoizolacije kako bismo smanjili šanse da zarazimo druge.”

PANDEMIJA KORONAVIRUSA ODNIJELA NAJMANJE 65.742 ŽIVOTA: Najgore je u Italiji, slijede Španjolska i SAD

Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pročitati OVDJE.

Povratak na Net.hr