Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

CRNE PROGNOZE

ZNANSTVENICI UZ POMOĆ USKRŠNJIH OTOKA OTKRILI KAKO ĆE IZUMRIJETI SVIJET: Čovječanstvo će izumrijeti kroz stotinu godina?

S obzirom da je čovječanstvo suočeno prijetnjom nestanka, čini se da je došao kraj surovom kapitalizmu koji iskorištava biosferu te da bi ga trebalo zamijeniti nekim drugim, složenijim sustavom

Poput svakog drugog sustava, kapitalizam ima svoje pozitivne i negativne strane, iako je zasigurno pomogao da se gotovo milijardi ljudi diljem svijeta izdigne iz siromaštva u razdoblju između 1990. i 2010. godine. Međutim, kao i sa svakim društveno-ekonomskim sustavom iz prošlosti, poput feudalizma, može doći vrijeme kada će revolucionarne promjene učiniti takav sustav zastarjelim. Vrijeme je došlo i za kapitalizam, barem one vrste koji eksploatira biosferu, piše portal Big Think.

Kapitalizam treba zamijeniti neki složeniji sustav. Jedan razlog tome je što smo na rubu tehnološke promjene zbog koje će veliki broj radnih mjesta postati zastario i suvišan u sljedećih 25 godina. Trenutno su u razvijenim zemljama obitelji srednje i radničke klase već stisnute, njihove plaće su desetljećima stagnirale dok su troškovi neprestano rasli.

Veliko izumiranje

Danas je 15% američke populacije ispod granice siromaštva, ako uključite djecu mlađu od 18 godina, postotak se penje na čak 20%. Sva postignuća u produktivnosti u posljednjih nekoliko desetljeća bila su od koristi za jedan posto onih koji najviše zarađuju, dok su ekonomski izgledi za ogromnu većinu stagnirali ili se pogoršavali. A tu je i utjecaj na okoliš, tako da će uskoro započeti proces šestog velikog izumiranja, a nakon toga će vrlo brzo doći red i na nas.

10 posto svih životinja i biljaka nestat će sa Zemlje do 2050. godine, tvrde biolozi sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji, što je preko milijun vrsta. Za to su krivi ljudski postupci te će dovesti do onoga što se naziva antropogenim klimatskim poremećajem (ACD). Možete se slobodno oprostiti od velikih kornjača, nosoroga, slonova i gotovo svih velikih grabežljivca. Postoji dobar razlog zašto je sat “Sudnjeg dana”, koji je nekada predviđao vjerojatnost nuklearnog uništenja, sada na dvije minute i trideset sekundi do ponoći. Približio se za pola minute prošlog siječnja.

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE UNIŠTAVA GRENLAND: Otopilo se 38 milijardi tona leda, a evo za koliko je porasla razina mora

Eksploatacijska narav korporacija

Krčenje šuma, infrastrukturni projekti, pretjerani ribolov, komercijalna poljoprivreda i široka upotreba fosilnih goriva zajedno uzrokuju stopu izumiranja 1000 puta brže od svih ostalih događaja u posljednjih 65 milijuna godina. Samo prekomjerni ribolov trebao bi izbrisati komercijalni ribolov do 2050. godine, jer se morski okoliš više neće moći obnoviti. Nitko ne zna kako će to utjecati na svjetske ekosustave ili ljudsku populaciju. Tri milijarde ljudi u svijetu danas ovisi o ribama kao dijelu njihove prehrane.

Sociolog s Yalea, Justin Farrell, kaže da su korporacije koristile svoje veliko bogatstvo više od dva desetljeća kako bi u javnosti sijale neizvjesnost o klimatskim promjenama, do razine koja ne postoji među znanstvenom zajednicom. Autori knjige “Klimatske promjene, kapitalizam i korporacije” tvrde kako će tvrtke samo još više eksploatirati. Ovaj linearni model stalnog rasta može samo isprazniti Zemlju i iscrpiti sve resurse, ne ostavljajući ništa iza sebe. Ali to nije samo uništavanje okoliša. Prenaseljenost također igra ulogu.

ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA ALPE POSTAJU OPASNE PO ŽIVOT: ‘Sve što je veće od polovice jabuke potencijalno je smrtonosno’

Prenapučenost gradova

Do sredine stoljeća, trebala bi se dogoditi eksplozija gradske populacije, što će dovesti do prenapučenosti, većeg širenja zaraznih bolesti te do većeg opterećenja vodoopskrbe i zdravstvene službe. Budući da su naši gradovi katastrofalno loši u očuvanju energije, trošit će se više fosilnih goriva, a to će ubrzavati globalno zatopljenje. Bit će i sve više smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka.

Razina mora raste 25% brže nego što je predviđeno 1990-ih godina, pri čemu većina ljudi na svijetu živi uz obalu ili rijeke. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) upozorava da će američki obalni gradovi biti svakodnevno suočeni s poplavama do 2050. godine. Dok neka mjesta budu postajala vlažnija, druga će postajati sve više suha.

Danas 1,1 milijarda ljudi nema dobar pristup vodi, no očekuje se da će taj broj porasti na dvije milijarde do 2050. godine. 9,7 milijardi živjet će u područjima s nestašicom vode, tvrde istraživači s MIT-a. Nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi također ugroziti globalnu opskrbu hranom. Proizvodnja hrane smanjit će se za dva posto do 2050. godine, a prinosi poput kukuruza, pšenice i prosa past će za10%, tvrdi se u jednoj prognozi.

PET JEZIVIH POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA: Putovanja avionom postat će traumatična, a potresi i vulkani mogli bi biti kobni

Uskršnji otok i izumiranje čovječanstva

Zbog klimatskih promjena, “neobuzdane potrošnje” i prenpučenosti prof. Frenka Fennera s australskog Nacionalnog sveučilišta predviđa da će čovječanstvo izumrijeti u roku jednog stoljeća. Fenner je profesor emeritus mikrobiologije, poznat po tome što pomaže u rješavanju problema malih boginja. 2010. godine rekao je kako vjeruje da je propadanje čovječanstva nepovratno.

Fenner je kao primjer naveo nestanak stanovnika Uskršnjeg otoka. Zbog naglog rasta stanovništva iskorišteni su resursi otoka, nakon čega je tamošnja civilizacija bila neodrživa. “Bit će puno više ratova zbog hrane”, predviđa Fenner. Resursi vode mogli bi postati još jedna točka sukoba. Kina i Indija već su se borile oko prava na vodu, a mnoštvo žarišta širom svijeta moglo bi lako zapasti u rat.

Evolucijski biolog Jared Diamond nazvao je usporedbu između naše globalne situacije i Uskršnjeg otoka “jezivo očiglednom.” Fennerov kolega, umirovljeni profesor Stephen Boyden, optimističniji je. Prema njemu, nije problem u znanstvenoj sposobnosti, već u političkoj volji koja je prepreka.

Koje je rješenje?

Zajedničko vlasništvo jedna je ideja koja može imati snažan utjecaj. 70 posto javne burze danas je u vlasništvu upravitelja fondova i financijskih institucija koje nemaju udjela u područjima u kojima tvrtke posluju. U međuvremenu, kapital u takvim tvrtkama kontrolira generalni direktor i nekolicina glavnih rukovoditelja. Kad bi korporacije ili njihov kapital dospjeli u ruke dioničara koji žive tamo gdje te tvrtke posluju, sposobnosti tih poduzeća da iskorištavaju okoliš bila bi ograničena. Zadruge i drugi oblici kolektivnog poduzetništva također bi mogli funkcionirati, ali te akcije neće biti dovoljne.

Morat ćemo se odlučiti na individualnoj razini kako usmjeravati novac. Umjesto kompanija koje iskorištavaju prirodu, kupci bi trebali početi odlaziti prema konkurenciji koja se ponaša odgovorno prema prirodi. Bit će potrebne mirnije demonstracije i protesti kako bi se zadržao interes za ovaj problem u javnosti. Moramo dramatično promijeniti način na koji živimo. Svi bi trebali reciklirati, jesti manje mesa i stvarati kompost.

Inicijative za čistu energiju trebale bi biti podignute na noge. Također se mora riješiti problem otpada od hrane. Gotovo 800 milijuna širom svijeta danas pati zbog nedostatka hrane, dok se petina svjetske hrane gubi bacanjem ili prejedanjem. Moraju doći do dramatičnih promjena ili će Zemlja puno izgubiti, a mi možemo izgubiti sve, piše Big Think.

Povratak na Net.hr