Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STVORENI POMOĆU SUPEERRAČUNALA

UPOZNAJTE KSENOBOTE: Znanstvenici stvorili prve žive robote! Sami se liječe, a mogu i putovati ljudskim tijelom

Znanstvenici su inkubirali matične stanice embrija žabe, izrezali ih, preoblikovali i stvorili ksenobote koji mogu samostalno funkcionirati, kretati se i liječiti se više od tjedan dana

Znanstvenici sa Sveučilišta Vermont u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Tufts postigli su dosad nezamislivo stvorivši prve žive robote koji se mogu sami liječiti i to od matičnih stanica žaba. Ksenoboti su dobili ime po latinskom nazivu za afričku pandžašicu, žabu iz čijih su matičnih stanica stvoreni. Oni mogu hodati, plivati, tjednima živjeti bez hrane i raditi u skupinama, a manji su od milimetra, pa mogu putovati ljudskim tijelom, piše CNN.

Stvoreni pomoću superračunala

Nakon inkubacije matičnih stanica iz embrija žabe, znanstvenici su izrezali i preoblikovali stanice u tjelesne oblike koje je dizajniralo superračunalo. Znanstvenici ističu kako su to oblici koji “dosad nisu postojali u prirodi”. Novonastale su stanice nakon toga počele samostalno funkcionirati i vezati se u strukturu robota.

Pulsiranje stanica srčanog mišića omogućuje ksenobotima kretanje, a znnastvenici su jednog od njih porezali, a on je sam zacijelio i nastavio se kretati, čime su dokazali da se oni mogu sami liječiti.

“Ovo je novi oblik živih strojeva. Ne spada ni u tradicionalne robote ni u poznate životinjske vrste. To je potpuna nova kategorija: živi organizam koji se može programirati”, rekao je računalni znanstvenik Joshua Bongard sa Sveučilišta Vermont.

Mogli bi omogućiti napredak u medicini

Ksenoboti bi potencijalno mogli imati širok spektar primjene; recimo za čišćenje radioaktivnog otpada, prikupljanje mikroplastike u oceanima, prenošenje lijekova unutar ljudskog tijela ili čišćenje nakupina u arterijama. Ovi živi roboti mogli bi, također, znanstvenicima pomoći u spoznavanju principa stanične biologije, što bi moglo dovesti do napretka u spoznajama ljudskog zdravlja i dugovječnosti.

“Ako bismo mogli stvoriti trodimenzionalne biološke oblike na zahtjev, mogli bismo popraviti anomalije pri porodu, reprogramirati tumore u normalno tkivo, regenerirati ga nakon traumatskih ozljeda ili degenerativnih bolesti te pobijediti starenje. Istraživanje bi moglo imati značajan utjecaj na regenerativnu medicinu (stvaranje dijelova tijela i poticanje regeneracije)”, stoji na internetskim stranicama projekta.

Hrane se, ali ne i razmnožavaju

No, ovi roboti, za razliku od uobičajenih, ne žive dugo. Naime, stvoreni su s vlastitim zalihama hrane, lipida i proteina dovoljnih za oko tjedan dana života. Njihov se životni vijek može produljiti za nekoliko tjedana ako borave u okruženju bogatom hranom. No, ne mogu se razmnožavati ili evoluirati zbog čega su apokaliptični scenariji od inteligentnim robotima koji preuzimaju kontrolu nad svijetom – potpuno nerealni.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr