Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NIMALO POŽELJAN IZBOR

UNIŠTAVA OKOLIŠ: Ako doista želite spasiti planet – prestanite kupovati organsku hranu!

Kupujući u lokalnoj trgovini vjerojatno ćete teško uočiti ikakve tragove koje hrana koju jedete ima na okoliš. Ako imate sreće, možete naići na uvozne plodova mora koji možda nose žig koji jamči da je riba ulovljena na održivi način. I to je otprilike to.

Ipak, poljoprivreda je drugi najveći izvor emisije stakleničkih plinova na svijetu, samo malo iza grijanja i prizvodnje električne energije. I dok je relativno lako smanjiti emisije iz proizvodnje struje prebacivanjem na solar, smanjenje emisija iz poljoprivrede je malo tvrđi orah, piše New Scientist.

Možda mislite da kupunja domaće hrane uvijek poželjnija da uvozne kada je u pitanju emisija ugljika, ali čak ni to nije pouzdan vodič. Hrana koja je stigla s mjesta udaljenog tisućama kilometra i dalje može imati znatno nižu emisiju ugljičnog dioksida od, recimo, lokalnog uzgoja u grijanim staklenicima.

‘Organsko’ znači više ugljika

No, oznaku koju ćete vjerojatno naći na mnogim namirnicama je “organsko”. Ali, ako vam je stalo do okoliša, ne kupujte to! (to što organska hrana nije ni zdravija, druga je priča).

ZNANOST vs. MEDIJSKA BUKA: Hrana iz organskog uzgoja nije ni ukusnija ni uvijek zdravija od konvencionalne

Za početak, kupnjom organske hrane ne pomažte biljni ni životinjski svijet. Da, na organskim farmama može se naći veća raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, nego na konvencionalnim. No, budući da su prinosi manji, organske farme zahtijevaju više zemlje, koja u tropskim krajevima često znači više sječe prašume.

A organska hrana također rezultira većim emisijama stakleničkih plinova od konvencionalnog uzgoja.

Problem je u tome što ne postoji način na koji se može procjeniti je li “tradiocionalni” kruh je bolji u smislu emisije stakleničkih od organskog koji stoji na na polici do njega.

GM sve omraženiji

Ova podjela će u budućnosti biti sve veća, jer organizacije koje postavljaju prilično proizvoljna mjerila za ono što se smatra “organskim” odlučno su odbacile tehnologiju koja pokazuje najveći potencijal za smanjenje emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede: genetsko modificiranje.

Postojeći GM usjevi već su možda smanjili emisije ugljika, iako za to čak nisu ni bili namijenjeni. A što bi tek mogli učiniti GM usjevi koji upijaju više sunčeve energije, zahtijevaju manje gnojiva i podnose sušu ili sol…

No, organski pokret ne želi imati ništa s tim. Postojala je slabašna nada da bi neki mogli barem prihvatiti uređivanje gena, s obzirom da se usjevi s uređenim genima genetski ne razlikuju od konvencionalnih usjeva. Ali ne, 18. studenog su šefovi Američkog organskog standarda bili jednoglasno protiv toga.

OZNAKE NA VOĆU: Etikete s popisom aditiva u hrani smo savladali, a što je s brojevima?

Klimatske etikete

Ono što stvarno trebamo su klimatske naljepnice na hrani, tako da korisnici mogu vidjeti je li, recimo, kruh s uređenim genima daleko bolji u klimatskim uvjetima nego organski kruh. To neće biti lako. Mjerenje sve emisija povezanih s proizvodnjom hrane i stavljanje toga na police supermarketa je izuzetno složeno, da ne spominjemo i koliko je skupo.

Većina sličnih pokušaja je do sada neslavno propala ili su sami proizvođači odustajali zbog složenosti i troškova.

A sve je to prilično besmisleno, osim ako su etikete svima lako razumljive. Jedan obećavajući prijedlog je opisivanje emisije stakleničkih plinova povezan s određenim namirnicama u smislu postotka osobne tipične dnevne emisije ugljičnog dioksida koju predstavljaju.

Klimatsko etiketiranje definitivno vrijedi uspostaviti unatoč izazovima. Jedina alternativa je dopustiti potrošačima da ih i dalje obmanjuju razni budite-zdravi-osjećajte-se-dobro vračevi – a ulozi su daleko previsoki da bi se to dopustilo.

Povratak na Net.hr