Globalno zatopljenje na Zemlji počelo je drugom polovicom 18. stoljeća, tvrde znanstvenici, i to početkom industrijske revolucije. Razlog tomu je što je čovječanstvo povećalo emisiju CO2, koja uzrokuje efekt staklenika.
No, ruski znanstvenik Vladimir Baškin ne slaže se s tom teorijom. Tvrdi da klimatske promjene imaju ciklički karakter i da nemaju veze s ljudskim djelovanjem.
Ulazimo u novo ledeno doba
Baškin zajedno s kolegom Raufom Galiulinom, iz Instituta za temeljne probleme biologije Ruske akademije znanosti, pokušava dokazati da je zatopljenje posljedica izlaska našeg planeta iz "manjeg ledenog doba", te smatraju da ćemo prema geološkim razmjerima ući u novo ledeno doba.
Manje ledeno doba nastaje s razdobljem trajanja od 500 godina. Prethodno se dogodilo sredinom prošlog tisućljeća, kad se u Engleskoj rijeka Temza zaledila, Nizozemci su se klizali, dok su stranci u Rusiji bili zbunjeni gledajući stabla koja se smrzavaju.
Razdoblja zahlađenja i zagrijavanja događaju se u razmaku od 30 do 40 godina
Naprimjer u Rusiji su imali zagrijavanje u tridesetim godinama prošlog stoljeća, zatim je došlo do zahlađenja, da bi zagrijavanje ponovno bilo u sedamdesetima i tako dalje, piše Russian Radio.
Početak novog ciklusa zahlađenja povezan je s promjenama solarne aktivnosti. Intenzitet zračenja Sunca opada, što utječe na klimu.
Ne radi se tu o znanosti nego o politici
"Emisija ugljičnog dioksida je normalan prirodni proces i nije rezultat ljudskog djelovanja', rekao je Baškin.
"Globalno zatopljenje, o kojem toliko govore na Zapadu, nije znanstveni problem, to je marketinški trik. Ne radi se tu o znanosti nego o politici", tvrdi Vladimir Baškin.
