Ovaj behemont težio je najmanje 65 tona, a možda i do 77. To ga čini ne samo najvećim dinosaurom, već i najvećom znanom kopnenom životinjom.
A što je najzanimljivije, kosti ovog dinosaura pokazuju kako je još uvijek rastao, piše USA Today.
Izgleda da ima i većih
Znanstvenici su krstili ovog ogromnog vegetarijanca Patagotitan mayorum, po argentinskoj regiji Patagoniji i obitelji Mayo, vlasnicima farme na kojoj je radnik naišao na fosil 2010. godine.
Patagotitan, čija je dužina bila skoro 40 metara, imao je i konkurenciju među najvećim dinosaurima. Pronađeni su ostaci kosti koji ukazuju na mogućnost postojanja još većih gmazova.
"Ne mislim da će ovaj rekord trajati zauvijek", kaže suautor studije Diego Pol s argentinskog Mueja paleontologije Egidio Feruglio. Ali "za sada, od svih dinosaura... koje priznajemo kao prave vrste, nemamo niti jednog velikog kao patagotitan."
Druželjubivi divovi
Pol i njegove kolege iskopali su ostatke šest različitih primjeraka patagotitana na farmi obitelji Mayo. Pronađenih 150 kostiju uključuju i primjere 30% kostura životinje, što je znanstvenicima gotovo jednako nevjerojatno kao i sama veličina dinosaura. Mnogi drugi dinosauri iz tzv. grupe titanosaur poznati su zahvaljujući samo nekoliko komada kosti.
"Ovdje se očito radi o jako, jako velikoj životinji, i ima puno njenih ostataka, što je izuzetno rijetko kod tih životinja", kaže Matthew Lamanna iz Prirodoslonog muzeja Carnegie.
"Patagotitan će nam još godinama pružati uvid u anatomiju i biologiju, kao i veličinu tih divovskih titanosaura."
Patagotitan, koji je živio prije nekih 100 milijuna godina, već je pokazao kako i najogromnije životinje mogu biti druželjubive. Šest primjeraka pronađenih na Mayo ranču bili su zajedno na hrpi, a nekoliko ih je umrlo u otprilike isto vrijeme. Izgleda da se Patagotitan redovito vraćao na određena mjesta, možda privučen vodom ili hranom.
A moguće je i da su se kretali u grupi, možda kako bi se brinuli o mladima, kaže Roger Benson sa Oxfordskog sveučilišta. No dosta je teško zamisliti kako su životinje dugačke koliko i space-shuttle manevrirale jedna oko druge.
Izgleda da su patagotitan i svi ostali titanosauri bili u rodu. I većina ih se pojavila prije 100 milijuna godina u Južnoj Americi. U to je vrijeme klima bila toplija i prevladacale su cvijetne biljke. To je možda pomoglo nastanku vrsta dinosaura koji su trebali možda i do tonu hrane dnevno.
