ETIČKI VRLO UPITNO

SUPERKONTROVERZNI FRANKENSTEINOVSKI EKSPERIMENT: Embrij himere čovjeka i majmuna preživio rekordnih 19 dana

‘Ova vrsta istraživanja važna je za razvijanje uvida u staničnu komunikaciju i biološki razvoj tijekom embriogeneze i evolucije, kao i za mnoštvo istraživanja i primjene regenerativne medicine’

Znanstvenici iz Kine i Sjedinjenih Država stvorili su himerične embrije čovjeka i majmuna koji su preživjeli i duže od očekivanog razdoblja preživljavanja, a neki embriji doživjeli su i do 19 dana. Ovo otkriće uslijedilo je nakon napretka koji je zabilježen 2019. godine kada je isti tim znanstvenika izvijestio o istraživanju himera ljudi i životinja, javlja IFLScience.

“Povijesno gledano, generacija himera čovjeka i životinje patila je od niske učinkovitosti i integracije ljudskih stanica u vrstu domaćina”, rekao je autor studije, profesor Izpisua Belmonte. “Stvaranje himere između ljudskog i neljudskog primata, vrste koja je bliskija ljudima u evolucijskom vremenskom okviru od svih prethodno korištenih vrsta, omogućit će nam bolji uvid u to postoje li evolucijski nametnute prepreke za stvaranje himere i postoje li bilo koji načini pomoću kojih ih možemo prevladati”.

KONTROVERZNI PROJEKT ŠOKIRAO SVIJET: Stvoren je embrij čovjeka-majmuna, hibrid digao znanstvenike na noge

Injekcija matičnih stanica

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Cell, Belmonte i tim stvorili su embrije majmuna koji 6. dana života dobili injekciju 25 ljudskih produženih pluripotentnih matičnih stanica. Specifična linija ljudskih matičnih stanica koja je korištena može pridonijeti i normalnom i embrionalnom tkivu pod ispravnim uvjetima. Nakon samo jednog dana, otkrili su prisutnost ljudskih stanica unutar 132 novostvorena himerična embrija čovjeka i majmuna. Nakon 10 dana, 103 embrija još se uvijek razvijalo. Međutim, nakon tog vremenskog okvira, neki su embriji počeli umirati, a do 19. dana bila su živa još samo tri embrija. Jedna važna stvar koju su istraživači primijetili bila je da je postotak ljudskih stanica u embrijima tijekom eksperimenta ostao visok.

U razgovoru za IFLScience, profesor Belmonte objasnio je važnost stope preživljavanja koju su vidjeli s himeričnim zamecima. “Trenutačno tehničko ograničenje za održavanje zdravih, ne-himeričnih embrija majmuna u posudi (ex vivo) je 20 dana. Kimerizam dodaje novu razinu složenosti; vrlo je teško održavati himerične stanice na životu u posudi čak i nekoliko dana”, rekao je.

Etički upitna istraživanja

Ovi su rezultati i pionirski i kontroverzni, a mnogi tvrde da iz etičkih razloga ne bismo trebali generirati i eksperimentirati s himeričnim embrijima čovjeka i majmuna. “Znatan napredak postignut je u istraživanju embrija i matičnih stanica, a to bi moglo donijeti jednako značajnu korist. Međutim, postoji jasna potreba za javnom raspravom i debatom o postavljenim etičkim i regulatornim izazovima “, rekla je Sarah Norcross, direktorica Progress Educational Trust-a, koja nije bila uključena u studiju.

“Pitanja koja otvara ovo posebno istraživanje tiču ​​se kombinacije ljudskog i neljudskog materijala (iako su embriji u ovom slučaju uglavnom bili neljudski) i koliko dugo se embriji mogu uzgajati u laboratoriju”, dodala je.

Belmonte je za IFLScience rekao da njihov posao ima važne primjene, od ispitivanja lijekova do transplantacije organa. “Ova vrsta istraživanja važna je za razvijanje uvida u staničnu komunikaciju i biološki razvoj tijekom embriogeneze i evolucije, kao i za mnoštvo istraživanja i primjene regenerativne medicine”, rekao je. “Na primjer, jednog dana to može rezultirati sposobnošću za rast zamjenskog ljudskog tkiva, poput tkiva srca i bubrega. Također može pomoći u preciznijem testiranju lijekova za ljudske bolesti nego tradicionalni životinjski modeli.”

Sposobnost stvaranja potencijalnih zamjenskih organa za transplantaciju uzvišen je cilj, ali ne može se poreći Frankensteinov element istraživanja. Pa, mogu li ti embriji zapravo preživjeti i narasti? “Ne znamo bi li potpuno oblikovani embriji čovjeka i majmuna ikada bili biološki mogući, ali naš je cilj u istraživanju himere bolje razumjeti ljudski razvoj kako bi se osigurale terapije za ljudske bolesti, a ne razviti novi organizmi”, rekao je profesor Belmonte.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr