Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PODACI SU BRUTALNI

SADA JE PREKASNO, POTPISALI SMO SI SMRTNU PRESUDU: U idućih 10 godina nestat će mnoge životinjske vrste, a to je tek početak…

Čovjekova eksploatacija prirodnih izvora dosegnula je dosad neviđenu razinu, ponajprije radi prehrane broja stanovnika planeta koji raste, a istodobno priroda se urušava brže nego ikada prije

Rekordne vrućine, sve učestalije meteorološke katastrofe, otapanje ledenjaka i rast razine mora, dokazi su razornog djelovanja čovjeka na planet koji se množe, zvone na uzbunu i traže hitnu akciju protiv klimatskih poremećaja.

U manje od godine dana, četiri znanstvena izvješća Ujedinjenih naroda o stanju planeta odjeknula su poput groma i probudila građane cijelog svijeta stvorivši alarmantan pritisak na sudionike konferencije o klimi COP25 koja u ponedjeljak počinje u Madridu.

UZNEMIRUJUĆI SCENARIJ JE PRED VRATIMA: Raste razina Jadranskog mora, klimatske promjene za ove će hrvatske gradove biti razorne!

Rekordne vrućine

Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Srpanj 2019. bio je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja te će se ova godina vjerojatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i uspeti na 2. ili 3. mjesto najtoplije, navodi Američka oceanografska i atmosferska agencija (NOAA). No to je tek početak. Planet je topliji za otprilike jedan Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko doba. Međutim, ako temperatura nastavi rasti sadašnjim ritmom, zbog emisija plinova s učinkom staklenika, prag od 1,5 stupnjeva, zacrtan Pariškim sporazumom, bio bi postignut između 2030. i 2052. godine, kažu UN-ovi stručnjaci za klimu.

Čak i ako države budu poštovale preuzete obveze o smanjenju emisija stakleničkih plinova, bit će to manje od +3 stupnjeva Celizijevih do kraja stoljeća. A koliko je to razorno ilustrira podatak da svakih pola Celzijevog stupnja više povećava intenzitet i/ili učestalost meteoroloških katastrofa kao što su toplinski val, oluje, suše, poplave.

Osim toga, znanstvenici koji proučavaju nove klimatske modele koji će služiti kao osnova za novo izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u 2021., govore da će zatopljenje biti još izraženije nego što se ranije predviđalo. Najgori scenarij bilo bi zatopljenje od +7 stupnjeva Celzijevih u 2100. godini u odnosu na prethodni najgori scenarij s porastom +4,8°C.

UPOZORENJE UGLEDNOG KLIMATOLOGA: ‘Razmislite dvaput ako kupujete nekretnine prvi red do mora, zna se već koja su mjesta najrizičnija’

Katastrofe sve učestalije

U Europi strašne vrućine više nisu iznimka, Sibirom i Australijom haraju užasni požari, ciklon Idai pogađa Mozambik, a Venecija se suočava sa sve katastrofalnijim plimnim valovima. Iako je neku specifičnu katastrofu teško pripisati klimatskim poremećajima, njihova sadašnja učestalost, odnosno ekstremnost potvrđuje znanstvena predviđanja. A znanstvenici predviđaju da će budućnost biti još mračnija. Uz rast temperature od +1,5°C, epizode jakih kiša bit će sve učestalije, sve jače i/ili obilnije, kaže IPCC. Očekuje se i sve veća učestalost i sve jači intenzitet suša.

Nadalje, zagrijavanje planeta za čak i dodatnih pola Celzijevog stupnja izazvalo bi “jasne” negativne posljedice. Primjerice, bude li ispoštovan minimalni cilj Pariškog sporazuma globalnog rasta temperature za najviše +2°C, cikloni, uragani ili tajfuni postat će snažniji i cikloni će harati u kategorijama 4 i 5.

Previsoke emisije CO2

Prema UN-ovu izvješću objavljenom ovaj tjedan, emisije CO2 prosječno su rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.

Krajem 2018. godine, glavni staklenički plinovi premašili su nove rekordne koncentracije u atmosferi, a posebno CO2, s 407,8 ppm. Posljednji put kada je Zemljina atmosfera imala takav postotak CO2 “bilo je prije 3 do 5 milijuna godina: temperatura je tada bila 2 do 3 stupnja C viša nego danas, a razina mora bila je za 10 do 20 metara viša od sadašnje”, navodi Svjetska meteorološka organizacija.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO DA ĆE NAS KLIMATSKE PROMJENE POGLUPITI: ‘Ljudska kognitivna učinkovitost opada s povećanjem razine CO2’

Led se topi, raste razina mora

IPCC kaže da je razina mora narasla za 15 cm u 20. stoljeću. Taj se ritam ubrzava i razina oceana nastavit će rasti stoljećima i prijetiti niskim naseljima na obalama gdje će do 2050. godine živjeti više od milijarde ljudi. Čak i ako svijet uspije snažno smanjiti emisije stakleničkih plinova, rast oceana mogao bi iznositi između 30 i 60 cm do 2010., odnosno od 60 do 110 cm ako emisije nastave rasti.

Razlog tog rasta uglavnom je topljenje ledenjaka. Dvije ledene kalote na Antarktiku i Grenlandu gubile su prosječno 430 milijarda tona svake godine od 2006., a ledena kora Arktika smanjuje se također i brojni planinski ledenjaci mogli bi nestati.

MORE ĆE NARASTI ZA 10 METARA: Kad naraste za dva, sve rive na Jadranu bit će poplavljene. A pogledajte kakva katastrofa prijeti

Ugroženo milijun vrsta

Čovjek nije odgovoran samo za klimu. Njegova eksploatacija prirodnih izvora dosegnula je dosad neviđenu razinu, ponajprije radi prehrane broja stanovnika planeta koji raste, a istodobno priroda se urušava brže nego ikada prije.

Poljoprivredne prakse, eksploatacija šuma, onečišćenje… Stručnjaci za bioraznolikost pri UN-u (IPBES), kažu da je uništeno 75 posto kopnenog okoliša, odnosno 66 posto morskog. Posljedica je da bi moglo nestati milijun životinjskih i biljnih vrsta, a mnoge od njih tijekom sljedećih desetljeća.

Povratak na Net.hr