Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OMILJENO VOĆE

PRIJETI IM TOTALNO UNIŠTENJE: Banane bi mogle nestati za 5 do 10 godina

Ako ne budemo pažljivi, s bananama bi moglo dogoditi isto što i s pticom dodo, piše IFLScience.

Najnovije procjene predviđaju kako bi globalna industrija banana mogla potpuno propasti za samo pet godina zbog gadne gljivične bolesti. No ipak još ima nade, jer genetičari neumorno rade na ovome problemu kako bi uspjeli spasiti jadne banane od gljivične propasti.

Pošast banana dolazi od tri soja gljivica sigatoka koje uništavaju listove banane i brzo se šire cijelom plantažom. Gljivice napreduju toliko brzo da će, ako se situacija ne promjeni, u 5 do 10 godina globalna industrija banana biti na koljenima.

ČUDO U POZNANOVCU! Prvi put u Zagorju rodile banane!

banane, trgovina, kupovina
kupovina banana – uskoro možda stvar prošlostiFoto: Wavebreakmedia Ltd/Thinkstock

Sve su banane klonovi

Najčešća sorta banana koju ćete naći u trgovinama je Cavendish banana. Za razliku od drugih biljaka, one izrastaju od reznica (pelcera), a ne sjemenja. To znači da su sve Cavendish banane zapravo klonovi s identičnim genotipom. Zbog toga dijele i identičnu osjetljivost na određene bolesti, što im omogučuje da se šire poput šumskog požara.

Srećom, znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu možda su nakon proučavanja genetike gljivica uspjeli odgoditi ‘Armagedon banana’.

“Pokazali smo da su dvije od tri najozbiljnije gljivične bolesti postale virulentnije nakon što smo pojačali njihovu sposobnost manipuliranja metabolizmom banane kako bi bolje iskorištavale njene hranjive tvari”, izjavio je vodeći znanstvenik Ioannis Stergiopoulos, biljni patolog iz Davisa.

“Ova paralelna promjena u metabolizmu patogena i biljke domaćina do sada nije bila zamjećena, a mogla bi predstavljati ‘molekularni otisak prsta’ procesa adaptacije”, rekao je Stergiopoulos.

bolestan list banane
Gljivična bolest napada listove banane i brzo se širiFoto: Rittaewa/Thinkstock

Postoje šanse za spašavanje banana

Po prvi su puta uspjeli sekvencirati genome sva tri soja sigatoka gljivica. “Sada po prvi puta znamo genomsku osnovu virulentnosti ovih gljivičnih bolesti i način na koji patogeni evoluiraju.”

Otkrili su kako bolesti prvo isključe imunosustav biljke a zatim promjene metabolizam gljivica kako bi bio u skladu s domaćinovim. Zatim stvaraju enzime kako bi mogli probiti stanične stjenke te se hraniti ugljikohidratima biljke.

Potrebna su još dodatna istraživanja, ali naše sve veće znanje o gljivičnim bolestima pokazuje kako bi opća propast banana ipak mogla biti odgođena.

Povratak na Net.hr