Globalno zatopljenje će koristiti zmijama i ostalim hladnokrvnim reptilima. Naime, zmije preko okoliša reguliraju svoju tjelesnu temperaturu. Istraživači sa Sveučilišta Illinois proučavali su teksašku štakorašicu i promatrali njene navike hranjenja. Budući da su dnevne temperature u Teksasu vrlo visoke, ta zmija se hrani noću kad je hladnije. Sa zatopljenjem, zmije bi se mogle tako početi ponašati i u drugim dijelovima svijeta. "Zatopljenje bi zapravo učinilo okoliš termalno boljim za njih", kazao je istraživač Patrick Weatherhead.
Morski psi i predatori
Tu je i potkornjak (Dendroctonus ponderosae) koji je zahvaljujući toplijim zimama u Kanadi i SAD-u počeo davati dvije generacije potomaka godišnje. Svaka jedinka izlegne 60 jajašaca, a sva prežive i opet polažu jajašca na ljeto, pokazalo je zajedničko istraživanje sveučilišta Montana i Colorado, što znači da broj jedinki eksponencijalno raste. U normalnim uvjetima većina ovih kukaca nestaje zimi.
Treća vrsta kojoj bi koristilo globalno zatopljenje jesu morski predatori, odnosno vrste poput kitova ubojica, tj. orki. Toplije temperature mora omogućile bi ovim vrstama duže razdoblje lova u područjima koja se obično prva zamrznu, a i kitovi ne bi morali zimi ići toliko južno da bi se nahranili. Toplije more bi pogodovalo i morskim psima, poput vrste morski pas dadilja (Ginglymostoma cirratum), koja živi u vodama oko Australije. Znanstvenici smatraju da u australskim vodama postoje dvije populacije ove vrste koje su razdvojene već 100.000 godina zbog prehladnih temperatura mora na jugu zemlje, što ih je sprečavalo da se miješaju. No, ako temperature mora porastu, te bi se dvije populacije mogle ujediniti.
Korovu pomaže čak i globalno zatopljenje
Meduze i morske zvijezde bi također profitirale od zatopljenja. Naime, toplija i kiselija mora će otežati stvaranje kostura kod većine vrsta, što će dovesti do drastičnog opadanja populacija. Meduze, kojima ne treba kalcijev karbonat, tako će zauzeti 'ispražnjena' mjesta. Profitirat će i barem jedna vrsta morske zvijezde, Pisaster ochraceus, koja je u jednom istraživanju, izložena kiselijoj i toplijoj vodi, povećala populaciju.
Posljednje na listi portala popsci.com su invazivne biljke, odnosno korov, poput trave klasače crvene (Bromus tectorum), koja uspijeva i u pustinjama.
