Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kad je svijet bio mlad...

TAJANSTVENI ELEMENT U SREDIŠTU PLANETA: Otkriće koje bi znanstvenicima moglo objasniti nastanak Zemlje

Japanski znanstvenici vjeruju kako su otkrili element u Zemljinoj unutarnjoj jezgri koji je dugo zbunjivao znanstvenike čime bi konačno objasnili kako je nastao naš planet.

Već desetljećima geolozi tragaju za “elementom koji nedostaje”, odnosno elementom koji uz željezo i nikal čini jezgru, prenosi BBC.

DANI NA ZEMLJI POSTAJU SVE DULJI: Ali to neće nitko primijeniti. Evo zašto…

Sada, oponašajući uvjete koji vladaju u unutrašnjosti našeg planeta, znanstvenici su zaključili kako je najvjerojatniji kandidat silikon.

U središtu Zemlje nalazi se jezgra, kruta kugla polumjera 1,200 km. Naravno, znanstvenici ne mogu izravno istraživati od čega je sastavljana nego mjere kako se šire seizmički valovi. Mjerenja su pokazala kako je temperature jesgre oko 5.700 Kelvina ( no zbog enormnog tlaka kugla je i dalje krutina). Oko 85% njene mase sastoji se od željeza, a oko 10% od nikla. No, preostalih pet posto dugo je zbunjivalo znanstvenike.

“Vjerujemo kako je silicij jedan od najvažnijih elemenata – oko 5 posto mase unutarnje jezgre moglo bi se sastojati od silicija otopljenog u slitini željeza i nikla” rekao je Eiji Ohtani, voditelj istraživanja.

Ohtani i njegov tim izradili su slitinu željeza i nikla, te ih miješali sa silicijem, i potom smjesu podvrgnuli visokom pritisku i temperaturama kakve vladaju u unutarnjoj jezgri. Rezultati se su usporedili rezultate sa seizmičkim podacima dobivenim proučavanjem Zemljine jezgre.

“Ovi složeni eksperimenti su zbilja uzbudljivi, jer nam mogu pružiti uvid kakva je bila unutrašnjost Zemlje ubrzo nakon što je nastala, prije 4,5 milijardi godina, kada se jezgra počela odvajati od kamenitih dijelova Zemlje” rekao je profesor Simon Redfern sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Jezgra nije pojela kisik?

Ipak dodaje kako drugi radovi pokazuju kako je važnu ulogu igrao i kisik.

Ako je Zemljina jezgri vezala toliko silicija već prije 4 milijarde godina, što proizlazi iz rada prof. Ohtana, ostatak planeta bio bi relativno bogat kisikom.
No ako je jezgra pri svome stvaranju vezala mnogo kisika, značilo bi da u stjenovitom plaštu nije ostalo mnogo tog elementa.

“Te dvije opcije u mnogo čemu određuju kakvi su bili uvjeti na samom početku stvaranja Zemlje” zaključuje prof. Redfern.

Povratak na Net.hr