Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

REALNA OPASNOST

NEZAMISLIVO: Nestanak ljudske civilizacije je bliži nego što smo mislili. Do 2050. mogli bismo biti izbrisani s lica Zemlje!

Sve katastrofalniji utjecaji klimatske krize vode ljudsku civilizaciju prema nestanku i prije nego što se mislilo

Ljudska civilizacija kakvu znamo mogla bi biti već na zalasku, ušavši u posljednja desetljeća života, upozorava novi zabrinjavajući izvještaj u kojem se istražuje vjerojatnost naseljivosti našeg planeta u budućnosti. Kako piše Independent, sve katastrofalniji utjecaji klimatske krize, zajedno s nevoljkim hvatanjem u koštac s tim problemom, šalju naš planet na mračan put prema sve kaotičnijem svijetu koji bi mogao preplaviti društva širom svijeta, tvrde autori izvješća.

Znanstveni rad koji je izradio istraživački centar iz Melbournea, Nacionalni centar za obnovu klime, predstavio je bivši šef australskih obrambenih snaga i umirovljeni admiral kraljevske australske mornarice Chris Barrie. U svom uvodu rekao je da su autori izvješća razotkrili istinu o “očajnoj situaciji” u kojoj se nalaze ljudi i naš planet, oslikavaši uznemirujuću sliku prema kojoj bi ljudski život na zemlji mogao biti na putu prema izumiranju na najstrašniji mogući način.

Bliska egzistencijalna prijetnja

U članku se tvrdi da “klimatske promjene sada predstavljaju blisku ili srednjoročnu egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” te poziva na promjenu ponašanja svjetskih vlada prema procjenama klimatskih scenarija, tako da ozbiljnije uzmu u obzir i najgore projekcije. Također se tvrdi da će štetni učinci klimatskog sloma, kao što su sve veća nestašica hrane i vode, djelovati kao katalizator postojećih društveno-političkih nestabilnosti te ubrzati nerede i sukobe tijekom sljedeća tri desetljeća.

Kako bismo se korisno pripremili za takav scenarij, izvješće poziva na preispitivanje upravljanja rizicima “koje se u osnovi razlikuje od konvencionalne prakse”, čime bi se usredotočilo na krajnje mogućnosti bez presedana, umjesto da se procjenjuju srednje vjerojatnosti na temelju povijesnog iskustva.

Svijet kaosa

Istraživanje su izradili David Spratt, direktor istraživanja tvrtke Breakthrough, i Ian Dunlop, bivši izvršni direktor međunarodne industrije nafte, plina i ugljena, koji je radio za Royal Dutch Shell i bio predsjednik Australske udruge ugljena. Njihov rad nudi ono za što kažu da je realističan scenarij koji pruža “uvid u svijet izravnog kaosa”.

Na temelju nedostatka značajnih globalnih mjera koje bi brzo riješile problem emisija svih stakleničkih plinova u sljedećem desetljeću, autori su skicirali scenarij u kojemu globalne emisije dosežu vrhunac 2030. godine. U ovom slučaju, na temelju nekoliko postojećih studija, pretpostavljaju da bi do 2050. godine prosječne globalne temperature mogle doseći tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina.

Katastrofalan scenarij

Posljedica toga bila bi realizacija scenarija “stakleničke Zemlje” u kojem bi se planet kretao prema barem još jednom stupnju zagrijavanja. Reflektirajući morski led bi se rastopio, zagrijavajući oceane i naglo podižući razinu mora. Došlo bi do velike amazonske suše i odumiranja.

Prema scenariju, “destabilizacija mlazne struje vrlo bi značajno utjecala na intenzitet i geografsku raspodjelu azijskih i zapadnoafričkih monsuna te, zajedno s daljnjim usporavanjem Golfske struje, utjecala bi na sustave za održavanje života u Europi. Sjeverna Amerika bi patila od razornih vremenskih ekstrema, uključujući požare, vrućine, suše i poplave. Ljetni monsuni u Kini bi propali, a vodeni tokovi u velike rijeke Azije bili bi znatno reducirani gubitkom više od trećine himalajskog ledenog pokrova.”

Gubitak ledenjaka dosegnuo bi 70 posto u Andama, a padaline u Meksiku i središnjoj Americi pale bi za pola.” Prema tome scenariju svijetu bi prijetilo zagrijavanje od pet stupnjeva Celzija do 2100. godine. U radu se podsjeća na to da su znanstvenici već upozorili kako je zagrijavanje od četiri stupnja nespojivo s organiziranom globalnom zajednicom, da bi bilo razorno za većinu ekosustava te da postoji velika vjerojatnost da će biti nestabilni. Svjetska banka je izjavila kako bi planet mogao biti “izvan prilagodbe” takvim uvjetima.

Čak i da dođe do zagrijavanja od dva stupnja Celzija, više od milijardu ljudi možda bi se moralo premjestiti na drugu lokaciju, a u krajnjim scenarijima razmjeri uništenja su toliki da bi postojala velika vjerojatnost nestanka ljudske civilizacije, tvrdi se.

Nužna je globalna akcija

Kako bi se smanjio rizik velike katastrofe te zaštitila ljudska civilizacija, potrebna je u narednom desetljeću velika globalna mobilizacija resursa kako bi se izgradio industrijski sustav s nultom emisijom štetnih plinova i pokrenula obnova sigurne klime. “To bi bilo slično kao u slučaju hitne mobilizacije u Drugom svjetskom ratu.”

Admiral Barrie je dodao kako sudnji dan u budućnosti nije nemoguće izbjeći, no potrebna je trenutna i drastična akcija kako bismo povećali izglede za preživaljavanje. “Moramo djelovati kolektivno. Potrebno nam je snažno, odlučno vodstvo u vladi, u poslovanju i u našim zajednicama kako bismo osigurali održivu budućnost čovječanstva”, piše Independent.

Povratak na Net.hr