Evolucijom smo postali ono što danas jesmo. Svaki detalj na našim tijelima ima svoju funkciju.
1. Zašto žene nemaju adamovu jabučicu?
Žene imaju adamovu jabučicu, ali ona nije istaknuta. Medicinski joj je naziv prominentia laryngea. Kod muškaraca ona je sekundarna spolna karakteristika, pa je posebno izražena. Izražena je jer ploče štitne hrskavice zatvaraja u šiljasti ili pravi kut od oko 90°, dok je kod žena kut tup, oko 120°.
Razlike između ženskih i muških adamovih jabučica nastaje u pubertetu, kada ona kod dječaka raste, a budući su glasnice koje štiti odmah iza nje, glas postaje dublji, a dječak se polako transformira u muškarca.
2. Zašto muškarci imaju bradavice?
Svaki je muški embrij u početku imao androgene karakteristike. Bradavice na dlakavim prsima ostatak su iz te faze razvoja fetusa, kada je plod u maternici imao isključivo ženske karakteristike. Do promjena dolazi aktivacijom y kromosoma. U roku od 60 dana aktivira se genetski zapis u embriju, pa se on počne razvijati u muško dijete. Potaknut testosteronom, Y kromosom mijenja kemijski sastav stanica u mozgu i genitalijama.
3. Zašto imamo podočnjake?
Koža ispod očiju je iznimno tanka, a krv koja kola kroz tanke kapilare, na dnevnom svjetlu poprima ljubičastu boju. Tamo gdje su žile deblje, a koža čvršća, kao primjerice na rukama, boja krvi u venama izgleda plavo, a ne crveno. Opne žila slabije propuštaju svjetlost, od tankih kapilara ispod oka, pa dolazi do različite refleksije boje krvi.
Drugi razlog je taj što, zbog usporenog rada srca noću, krv cirkulira našim tijelom slabije. Voda se skuplja ispod očiju, pa se stvaraju maleni jastučići. Stvaranje podočnjaka vjetovano je genetskim naslijeđem, godinama, ishranom i umorom.
4. Rastu li očne jabučice kao i ostatak našeg tijela?
Očne jabučice rastu, ali u jako malenim omjerima. Upravo zbog toga malena djeca izgledaju toliko dražesno, jer im oči nisu proporcionalne. Velike su na njihovom malenom licu.
5. Zašto smo škakljivi?
Na neočekivani dodir na tijelu reagiramo snažno jer je to dio obrambenog mehanizma. Na taj se način naše tijelo brani od potencijalnih predatora. Upravo stoga su, primjerice, stopala iznimno osjetljiva i na najnježniji dodir.
Za procesuiranje impulsa dodira koje su zabilježili osjetljivi vrhovi živaca zadužen je somatosenzorni korteks, dio mozga koji reagira na dodire. Neočekivanost tih dodira često rezultira smijehom.
6. Što određuje kojom rukom pišemo?
Jedna je strana mozga dominantnija od druge. Desna strana mozga, kontrolira lijevu, a lijeva strana mozga, desnu ruku. Osobama kojima je desna strana mozga dominantnija pisat će sa lijevom rukom. Kod pojedinih ljudi lijeva i desna strana mozga gotovo su jednako dominantne pa te osobe mogu jednako dobro pisati s obje ruke.
