Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KREATIVNA NASA

NEOBIČNA USPOREDBA: Na Saturnovom mjesecu otkrili ‘dalmatinerski krajolik’

Svemirska sonda Cassini izvela je svoj zadnji bliski prelet Saturnovog mjeseca Enkelada, a znanstvenici su se odlučili vratiti na misteriozni teren koji su primjetili još prije deset godina. Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru ili je to barem usporedba koju je upotrijebila NASA.

Nova fotografija nudi bolji uvid u prirodu tih neobičnih pjega. Veličina im varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog “tla”, nastalima pomicanjem leda u dubinu. Enkelad ima jako slabu atmosferu pa nema erozije koja bi drugačije objasnila neujednačenost tla.

ZALJULJANA POVRŠINA: Saturnov je mjesec ispod ledene površine potpuno prekriven vodom

Enkelad je šesti po veličini saturnov mjesec i većinom je prekriven svježim, čistim ledom. Unatoč svojoj maloj veličini Enkelad ima zanimljivu gelogiju koja sadrži područja starih kratera, kao i mladih, aktivnih gejzira. Područje koje je Cassini snimio tektonski je aktivno. Tamne pjege djeluju poredane u lancima koji su paralelni uskim frakturama. Mogu se vidjeti i veliki procjepi kako prolaze snimljenim područjem.

Analiza Enkelada koju je napravio cassinijev tim znanstvenika prošle godine bila je jako plodonosna, a sonda je praktički potvrdila postojanje globalnog oceana ispod satelitove ledene površine. Izgleda kako je ocean dovoljno topao da generira geološke promjene koje se mogu vidjeti na površini, kao i da gejzirima izbacuje sadržaj oceana visoko iznad svoje površine. I sam Cassini je proletio kroz jednog prije par mjeseci.

MOŽDA DANAS OTKRIJEMO VANZEMALJSKE ORGANIZME: Bliski susret s Enkeladom

Umjetno obojana fotografija na kojoj se jasno vide tamne mrlje poredane u lancu paralelno s frakturama u površinskom leduFoto: nasa.gov

Proučavanje sadržaja gejzira važno je kako bi se razumjelo što vreba ispod leda. Organski spojevi mogli bi biti indicija bioloških procesa u podzemnom oceanu, i omogućili bi znanstvenicima da procjene šanse za postojanje života na Europi. Gejziri su važni i za saturnove prstene – sadržaj gejzira koji uspije pobjeći gravitaciji ovoga mjeseca završava u jednom od prstena, konkretnije, E prstenu.

Cassini je zajednička misija NASA-e, ESA-e i Talijanske svemirske agencije. Završiti će u rujnu 2017. godine, kada će satelit biti poslan u Saturnovu atmosferu. Riječ je o predostrožnosti kako ne bi došlo do kontaminacije područja na koja bi potencijalno moglo biti života.

IFLScience/Danas.hr

Povratak na Net.hr