Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OVO JE JAKO LOŠE

MORE U SIBIRU KLJUČA, VRELA METANA IZLAZE NA POVRŠINU, PROBILA SU SVE REKORDE: Što se događa? Znanstvenik: ‘Naj**** smo’

Ruski znanstvenik pokušava otkriti koliko smo točno naje*bali

Ekspedicija na Istočnosibirsko more otkrila je ono čega su se klimatolozi dugo plašili: nakon izvanredno toplog ljeta vrela metana izlaze na površinu nakon topljenja zamrzutog materijala u podmorju.

Metan je plin koji dvadesetak puta uspješnije zadržava sunčevu toplinu u atmosferi i tako pridonosi globalnom zagrijavanju. S vremenom učinak postaje još gori – nakon 20 godina metan će zagrijati atmoferu 80 puta više, a nakon stoljeća 34 puta više nego što bi to učinila ista količina ugljikova dioksida.

‘Ako se i mali dio oslobodi – naje*li smo’

U Sibiru i arktičkom podmorju, procjenjuje se, nalazi se oko 1600 milijardi tona metana, što je otprilike dva puta više nego što tog plina ima trenutačno u atmosferi. Nastao je raspadanjem živih bića, životinja i biljaka u prapovijesnim močvarama.

Kako čovjek neprestano zagrijava planet, tako se otapa sve više leda, a time i oslobađa metan koji je do sada bio zarobljen u ledu, jedino je pitanje koliko i kojom brzinom. Koliko je problem opasan najbolje je još 2014. sažeo prof. dr. sci. Jason Box: “Ako se i mali dio stakleničkih plinova zarobljenih na dnu Arktika – naje*ali smo”, prenosi Science Alert.

A koliko smo točno naje*ali pokušava doznati Igor Semiletov koji vodi skupinu od 70-ak znastvenika. Prema dosadašnjim podacima, izmjerili su šest do sedam puta veću koncetraciju metana od uobičajene.

“Uočeno je more svjetlije od okoline, površine otprilike pet metara četvornih. Prilikom približavanja videli smo kako ključa metan. Iznad vrela izmjerena je devet puta veća koncentracija metana.

‘Nikada nitko nije zabilježio ništa slično’

Za razliku od uobičajene metode prikupljanja uzoraka vode zasićene metanom posebnim plastičnim stošcima, ovdje smo mogli jednostavno zagrabiti vjedrom i prebaciti u cilindre. Slično vrelo metana otkriveno je i idući dan”, stoji u izjavi tima koji nastavlja s prikupljanjem uzoraka mora i sedimenta.

“Ovo je najveće i najmoćnije vrelo metana koje sam ikada vidio. Nikada nitko nije zabilježio ništa slično”, komentirao je Semiletov.

Od svih potencijalnih rizika globalnog zatopljenja, odnosno posljedica malog povećanja temperature koje bi moglo nepovratno pokrenuti drastično zagrijavanje, oslobađanje zarobljenih stakleničkih plinova u arktičkom podmorju je najvjerojatnije. No za sada ni znanstvenici nisu jednoglasni koliko je izvjestan. Trenutačno je otapanje permafrosta u arktičkom daleko veći izvor metana.

Povratak na Net.hr