Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

svi skupljaju uzorke

KAO STVARNO VELIKA PSEĆA KAKICA: O sakupljanju medvjeđeg izmeta u Norveškoj

Ako se odete u izlet u šumu, možda se od vas bude očekivalo da sakupite nešto medvjeđeg izmeta. Barem ako se taj šumski izlet događa u Norveškoj.

Ljude se u toj skandinavskoj državi potiče da sakupljaju medvjeđi izmet na koji naiđu tijekom šetnji ili planinarenja, te da uzorke pošalju na DNK analizu.

“Potičemo svakoga tko će ove jeseni ići van, u prirodu, da pokupi medvjeđi izmet i dlake te da ih dostavi područni norveški Prirodni inspektorat”, kaže Jonas Kindberg, vodeća osoba u Rovdati, organizaciji koja promatra brojnost smeđeg medvjeda. Nadaju se da će im informacije koje pronađu u izmetu, poput medvjeđe DNK i što su zadnje jeli, pomoći da saznaju više o medvjeđoj populaciji u svojoj zemlji.

Prije otprilike 150 godina pretpostavlja se da je bilo oko 3.000 smeđih medvjeda u Norveškoj, ali tijekom ranog 20. stoljeća gotovo su svi pobijeni. Prošle godine, službene su procijene temeljene na alanizi DNK odredile da oko 136 ovih stvorenja luta norveškim šumama, ali teško je doći do apsolutno pouzdanih brojeva.

Najbolja metoda, ako je vjerovati Kindbergu, je da pomoću plastične vrećice pokupite ‘medvjeđe tertufe’, jednostavno mislite o tome kao o stvarno velikoj psećoj kakici. Ključno je izbjeći kontaminiranje uzoraka s ljudskom DNK, zbog čega su čak objavili i ilustriranu brošuru. Nakon što se pokupe, navodno ih je najbolje pospremiti u hladnjak.

IFLScience/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr