Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OZBILJNO ZABRINJAVAJUĆE

INTERAKTIVNA TERMALNA TRAŽILICA OTKRIVA VAM ŠTO NAS TOČNO ČEKA: Evo kako će biti u Zagrebu, znate li koji je najgori scenarij?

Znanstvenici upozoravaju da moramo ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C kako bismo izbjegli najgore utjecaje klimatskih promjena

Ne možemo pobjeći pred nepobitnom činjenicom: svijet postaje sve topliji. Srpanj u 2019. bio je jedan od najtoplijih mjeseci ikada zabilježenih, a u posljednjih 10 godina spranjske temperature su gotovo svugdje na Zemlji više. Osobito se vidi razlika u temperaturi današnjice kada se usporedi s temperatura u razdbolju od 1880. do 1900. godine, kao što pokazuje globus na stranici BBC-ja. Na njemu se može provjeriti kako se temperatura u tisuću velikih gradova diljem svijeta već promijenila i koliko bi mogla porasti u sljedećim godinama.

Znanstvenici upozoravaju da moramo ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C kako bismo izbjegli najgore utjecaje klimatskih promjena. To je u usporedbi s temperaturama od 1850. do 1900., prije široke industrijalizacije. Otada, Zemlja se ugrijala već za jedan Celzijev stupanj. Iako to možda na prvu ne zvuči puno, no ako države ne reagiraju na zagrijavanje, naš bi se svijet mogao suočiti s katastrofalnim promjenama, kažu iz IPCC-a, vodećeg međunarodnog tijela odgovornog za globalno zagrijavanje.

ČOVJEČANSTVO SE NALAZI PRED PONOROM: ‘Mi smo posljednja generacija koja može zaustaviti globalno zatopljenje’

Do kraja stoljeća temperature bi se mogle povećati tri do pet stupnjeva

Ono što se predviđa jest porast razine mora što će dovesti do mogućeg raseljavanja stotina milijuna ljudi. Suočit ćemo se i s ekstremnijim vremenima poput suša, vrućina i jakih kiša, a naša sposobnost uzgajanja usjeva poput riže, kukuruza i pšenice bila bi u opasnosti.

Ako se globalno zagrijavanje nastavi današnjim tempom, temperature se mogu povećati za 3 do 5°C do kraja stoljeća.

DRAMATIČAN APEL ZNANSTVENIKA: ‘Došao je trenutak istine za svjetske vođe, evo kako ćemo usporiti globalno zatopljenje’

Koliko će Zagreb biti topliji u 2100.?

Na zemljovidu BBC-ja može se pronaći i Hrvatska, odnosno Zagreb pa se može provjeriti koliku će temperaturu imati hrvatska metropola u 2100. godini. Čim u “termalnu tražilicu” upišete Zagreb prvo se pokažu sve prosječne siječanjske i srpanjske temperature, od svake godine od 1900. do 2018. godine. Ukratko, linija prikazuje desetogodišnji prosjek temperature za svaki mjesec. Posljednja prosječna srpanjska temperatura u Zagrebu bila je 22,9°C. Siječanjska temperatura bila je 1,2°C. No, kakve će biti temperature do 2100.?

U najboljem slučaju, temperature u siječnju bit će 1,8°C što je tri stupnja više od 1900. godine. Najbolji scenarij za srpanjske temperature u 2100. godini jest 23,5°C. Kako se to moglo dogoditi? Emisije stakleničkih plinova trebale bi dosegnuti vrhunac u ranom dijelu stoljeća, a zatim doći do drastičnog smanjenja. U ovom scenariju cilj je zadržati porast globalne temperature ispod 2°C i to zahtijeva strogu klimatsku politiku za ograničavanje emisija.

ZASTRAŠUJUĆA ANALIZA: ‘Ovo što se događa jednako je eksploziji jedne atomske bombe svake sekunde tijekom 150 godina’

Koji je najgori scenarij za Zagreb kada je o temperaturama riječ?

U najgorem slučaju, temperature u siječnju tijekom 2100. u Zagrebu bit će 5,5°C što je za 6,8°C više od 1900. Za srpanj se prognozira prosječna temperatura 28,9°C. Ovdje je riječ o najgorem slučaju u kojem se emisije nekontrolirano nastavljaju tijekom 21. stoljeća. Globalno gledano, to bi moglo dovesti do porasta temperature između gotovo 3 i 5°C do 2100. godine.

Koji je od ovih scenarija najbliži stvarnosti  u 2100. ovisit će o onome što države poduzimaju. Temperature bi mogle biti i više ili niže ovisno o tome kako atmosfera reagira na nove razine CO2 u budućnosti.

PET JEZIVIH POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA: Putovanja avionom postat će traumatična, a potresi i vulkani mogli bi biti kobni

 

 

 

Povratak na Net.hr