Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DRŽITE SE NAPUTAKA

INFORMACIJE KOJE SADA SVI MORAMO ZAPAMTITI: Zašto potrese ne možemo predvidjeti i što napraviti ako se nađete u ruševinama

Nakon razornih potresa koji su jučer potresli Zagreb i okolicu, ovo su neke stvari koje moramo znati

Sjeverozapadnu Hrvatsku, posebno Zagreb i okolicu, jučer rano ujutro iz sna je prenuo razoran potres magnitude 5,5. Svega pola sata kasnije, udario je još jedan. Uskoro još jedan, a uslijedilo je na desetke manjih podrhtavanja kao posljedica slijeganja tla.

RTL.hr donosi pregled pitanja koje sve zanima – kako nastaju potresi?

Potresi su procesi koji potječu od topline Zemljine unutrašnjosti, do kojih dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča. Ta pomicanja za posljedicu imaju podrhtavanje Zemljine kore do kojeg dolazi zbog oslobađanja velike količine energije.

PRETRPJELI STE ŠTETU ZBOG POTRESA? Osiguravatelji otkrili imate li pravo na naknadu štete, ali uvjeti variraju. Evo informacija

Njihov intenzitet ovisi o nekoliko preduvjeta – o dubini hipocentra, količini oslobođene energije, udaljenosti od epicentra i građi Zemljine kore.

Možemo mjeriti učinak potresa i njegovu magnitudu. Učinak potresa mjeri se pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na posljedicama i razornosti potresa.

Magnituda potresa predstavlja energiju koja se oslobađa kako nastaje potres i kako njegova jačina raste, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice koja ima vrijednost od 0 do 9.

Zašto ih ne možemo predvidjeti?

Nakon jučerašnjih potresa, mnogi se pitaju, mogu li se oni predvidjeti. Naime, seizmolozi znaju koliko jak bi mogao biti neki potres i gdje bi se on mogao dogoditi, no ne mogu znati – kada.

“Potresi nemaju neku periodičnost, no statistika uzima vrijeme u obzir. Stotinjak godina i više je respektabilan period u kojem se nije ništa dogodilo. Generalno, južni dio Hrvatske se češće i jače trese, cijelo južno priobalje je seizmički ugroženo. Mogući su potresi oko 7 stupnjeva, a oko Zagreba i Rijeke maksimalna magnituda je 6,3 do 6,4”, objasnio je jednom prilikom seizmolog Krešimir Kuk za RTL.

ČEKA LI NAS NOVO JAČE PODRHTAVANJE U ZAGEBU: ‘Potresi su se događali i događat će se, moramo naučiti živjeti s tim’

Što napraviti za vrijeme i nakon potresa?

Tijekom potresa bitno je kretati se što manje, odnosno što kraćim putem doći na sigurno mjesto. Dok potres traje valja ostati u kući, a zatim mirno izaći na otvoreno što dalje od građevina i konstrukcija. U hladnije vrijeme, kao što je to sada, ponesite pokrivače i topliju odjeću, bar za djecu i starije članove obitelji. Ponesite dokumente, lijekove, prvu pomoć, hranu i vodu. Prije izlaska isključite plin i vodu, ako je to moguće.

U zatvorenom prostoru:

– Sakrijte se pod čvrsti stol ili klupu ili uz nosivi zid. Ako nema stola u blizini, zaštitite lice i glavu rukama te se prislonite uz kut nosivog zida. Ostanite daleko od stakla, prozora, vanjskih vrata i vanjskih zidova, te svega što bi moglo pasti, primjerice rasvjetna tijela ili namještaj.

– Ako ste u krevetu kad počne potres, ostanite tamo – čekajte i glavu zaštitite jastukom, osim ako ste pod teškim rasvjetnim tijelom koje bi moglo pasti. U tom slučaju, premjestite se na najbliže sigurnije mjesto.

– Sklonite se ispod okvira vrata samo ako znate da je riječ o snažnom nosivom zidu.

– Ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla potpuno ne smiri i tada iziđite na otvoreno. Većina ozljeda tijekom potresa dogodi se kada ljudi panično istrčavaju na otvoreni prostor. Ljude najčešće ranjavaju predmeti koji padaju ili polomljene instalacije (građevinski materijal, staklo prozora ili vrata, električni kabeli, plinske cijevi…)

– Nipošto se nemojte služiti dizalom.

ZAGREPČANI, JESTE LI USPJELI ZASPATI? ‘I noćas se treslo, to će potrajati tjednima. Dobro je imati spremnu torbu, ali ne treba paničariti…’

Ako ste na otvorenom, ostanite tamo, ali se udaljite od građevina, rasvjetnih stupova, drveća i strujnih kablova.

Ako ste u automobilu, zaustavite ga što dalje od zgrada, nadvožnjaka, drveća ili rasvjetnih stupova i ostanite u vozilu. Pazite da autom ne blokirate prolaz hitnim službama te da ne blokirate hidrant.

Ako se, na nesreću, nađete u ruševinama, nemojte paliti šibice ili upaljače, a svoje kretanje svedite na minimum. Usta i nos pokrijte komadom tkanine. Iako je teško, pokušajte ostati smireni i laganu udarajte po cijevima i zidovima kako bi vas spasitelji mogli pronaći. Ako nije nužno, nemojte vikati kako se ne biste nagutali prašine.

Nakon potresa budite spremni za naknadna podrhtavanja. Ti udari bit će slabiji od prvog, glavnog udara, ali mogu biti opasni zbog dodatne štete na građevinama. Stoga je najsigurnije ostati na otvorenom dok statičari ne provjere sigurnost zgrade.

Pokušajte zadržati hladnu glavu i pomoći onome kome možete i znate, te pozvati hitnu ako ima teže ozlijeđenih osoba. Pratite relevantne medije kako biste dobili važne informacije i upute nadležnih tijela te postupajte prema njihovim naputcima za eventualne evakuacije. Pobrinite se i za kućne ljubimce.

Povratak na Net.hr