Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

MIJEŠANJE VRSTA

IMATE ALERGIJU? Vaši su se preci vjerojatno seksali s neandertalcima

U davna vremena, homo sapiensi i neandertalci su ponekad imali međusobne spolne odnose. Tehnički, radilo se seksu između sličnih vrsta, nešto poput seksa lava i tigra. Ili konja i zebre.

Znanstvenici vjeruju kako su ti bliski odnosi ljudi i neandertalaca koji su se događali prije 40.000 godina možda bili ključni faktor u nastanku svih alergija od kojih danas patimo.

Takva pretpovijesna mješanja vrsta rezultirala su time da svi ne-Afrikanci imaju 1.6 posto neandertalske DNK.

Američka tvrtka za genetiku 23andme tvrdi kako je grupa ljudi napustila Afriku i susrela se s neandertalcima i denisovancima koji su se punih 200.000 godina prilagođavali na bolesti i viruse Euroazije.

“Miješanje između vrsta s arhaičnim ljudima definitivno ima funkcionalne implikacije za moderne ljude. Najočitije posljedice su u oblikovanju naše prilagodbe okolišu – poboljšavanje našeg otpora patogenima i mataboliziranja nove hrane”, izjavila je Janet Kelso iz 23andme, koja je vršila istraživanje o drevnom razmnožavanju.

Rekonstrukcija izgleda lica neandertalaca s kojima su se parili neki hoomo sapiensi prije 40.000 godinaFoto: Wikipedia

Jedna od posljedica tih odnosa je i to da mnogi moderni ljudi nose tri gena koji pojačavaju njihov imunološki sustav. Ali to poboljšanje nije došlo besplatno. Plaćamo ga alergijama, koje izazivaju kihanje, svrbež, i jake reakcije na određene faktore u okolišu.

Moderni su ljudi naslijedili te gene na različitim dijelovima svijeta i preko različitih grupa ranijih vrsta. Ali sve u svemu pokazali su se korisnima, i još su i danas u našim genomima.

i100 Independent/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr