Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KLINIČKA SLIKA SE MIJENJA

HRVATSKI ZNANSTVENICI RIJEŠILI JEDNO OD NAJČEŠĆIH PITANJA: Covid-19 nije ništa opasniji od gripe? Evo što je istina

Je li Covid-19 jednako opasan kao i gripa? ‘Iako su oba virusi dišnog sustava, SARS-CoV-2 nije imao priliku djelovati na ljudsku populaciju na isti način kao gripa’

Koronavirus SARS-CoV-2 i bolest koju izaziva Covid-19 mnogi su uspoređivali s gripom jer su uzročnici obje bolesti respiratorni virusi, a i gripa i Covid imaju slične početne simptome. Kako bi riješili nedoumice, Jutarnji list je stoga pitao hrvatske znanstvenike je li Covid-19 opasan jednako kao i gripa.

Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu tvrdi kako je ta dva virusa teško izravno usporediti i reći koji je opasniji. “Iako su oba virusi dišnog sustava, SARS-CoV-2 nije imao priliku djelovati na ljudsku populaciju na isti način kao gripa. Gripa je uz nas, koliko dobro je povijesni podaci mogu opisati, više od 500 godina, što je nekih 20-ak generacija. Najopasnija epizoda pandemijske gripe bila je španjolska gripa, koja je vrlo vjerojatno bila u kontaktu sa svim ljudima na svijetu.

Kao rezultat, zabilježeno je između 50 i 100 milijuna smrti. Ova epizoda je iz populacije uklonila sve najosjetljivije ljude, koji nakon toga više nisu imali potomaka. To znači da smo mi kao populacija otporniji na gripu nego ljudi rođeni prije te epizode”, objasnio je Polašek za Jutarnji list. Dodaje kako se čini da SARS-CoV-2 ima veću sklonost dovođenju do smrtnih ishoda u starijim dobnim skupinama i među osobama koje imaju kronične bolesti, dok je gripa opasnija za mlađu dobnu skupinu.

‘MORAMO IMATI DRUGU LINIJU OBRANE’: Đikić otkrio što je sada, osim cjepiva, ključno da bi svijet pobijedio epidemiju

Sezonalnost gripe

Epidemiolog Branko Kolarić, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci, tvrdi da gripa ima izrazitu sezonalnost (kasna jesen – zima) koja se kod Covida ne uočava. “Gripa se efikasnije od Covida prenosi među djecom, kod koje puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Nadalje, gripa se primarno prenosi u fazi dok osoba još nema simptoma, dok je kod Covida prijenos moguć 48 sati prije pojave simptoma, no on se u toj fazi čini daleko rjeđi nego kod gripe. Glavnina transmisije Covida ipak je u simptomatskoj fazi bolesti.

Dok kod Covida do 80 posto zaraženih ima blage simptome ili ih uopće nema, kod gripe je puno češća jasna klinička slika te osoba zna da je zaražena/bolesna. Važno je dodati da ne znamo izaziva li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke dugotrajnije posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom. Naime, neki virusi uzrokuju nastanak malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, bolesti endokrinog sustava, uključujući dijabetes itd.”, rekao je Kolarić.

PRISTUP KOJI ULIJEVA NADU: Jedna je zemlja odavno ‘corona free’, zbog načina na koji su odigrali cijelu ovu dramu

Veća smrtnost od Covida-19

Kada je riječ o smrtnosti, Kolarić ističe kako u svijetu od posljedica gripe godišnje umire 290.000-650.000 osoba, dok bi u Hrvatskoj od gripe u sezoni moglo umrijeti do 500 osoba, iako službeno prijavljenih ima nekoliko desetaka do stotinu smrti godišnje.

“Procjene smrti od Covida-19 se u ovom trenutku procjenjuju na 570.000 umrlih osoba u svijetu, a tek smo prošli nešto više od polovice godine, što upućuje na to da će globalno umrijeti više osoba nego što je procijenjeno za sezonsku gripu. Za gripu se procjenjuje da umre jedna do dvije na tisuću zaraženih osoba, dok se za Covid-19 procjenjuje da je to šest do deset na tisuću zaraženih”, kaže Kolarić.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smrtnost CFR (case fatality rate), koji se računa kao omjer broja umrlih i potvrđeno zaraženih, kod Covida je procijenjen na 3,4 posto, dok je kod gripe oko 0,1 posto. No, CFR varira od zemlje do zemlje.

‘LUDI EKSPERIMENT’JE USPIO? ‘Ako dođe do drugog vala, ispostavit će se da je švedski pristup zapravo pobjednički’

Promijenjen obrazac kliničke slike

IFR, odnosno omjer broja umrlih i ukupnog broja zaraženih, ipak je znatno niži. Polašek napominje kako je taj broj jako teško mjeriti jer smo u fazi aktivne epidemije i za njega treba reprezentativan uzorak populacije, tj. manji broj ljudi koji će imati ista svojstva kao i cijela populacija.

“Obrazac kliničke slike se mijenja, trenutno vidimo niži rizik za bolničko liječenje (koji se dodatno mijenja zbog obrasca razumijevanja bolesti i shvaćanja da ne moramo sve slučajeve liječiti bolnički), kao i niz drugih promjena poput bolje reakcije naših sluznica, veće vlažnosti zraka i manje boravka u zatvorenim prostorima ili međudjelovanja virusa s bakterijama koje se nalaze u našem dišnom sustavu.

Ovaj virus je uistinu pokretna meta. Ako pokušamo sumarno sagledati, onda je IFR za virus SARS-CoV-2 nizak i u većini objavljenih radova se kreće između 0,5 i 1 posto”, rekao je Polašek.

ALARMANTNO OTKRIĆE NOVE STUDIJE: Jedna od tri mlađe osobe razvije teški oblik bolesti Covid-19, otkrili su i glavni uzrok tome

To je samo gripa?

Na kritike zagovornika teze “to je samo gripa”, koji tvrde da je proljetni “lockdown” samo izazvao golemu štetu u gospodarstvu, kaže kako u samom početku nismo znali koliko je virus stvarno opasan pa su mjere bile vrlo snažne.

“Nažalost, svaki lijek ima i rizik nuspojava, i to u pravilu čim snažniji lijek, tim snažnija nuspojava. U našem slučaju je ishod karantene bio snažno izražen na gospodarstvo i doveo je do ozbiljnog vala otpuštanja, koji je sigurno imao štetan učinak na zdravlje populacije.

Pri tome ne možemo reći kako bi izgledala situacija u kojoj nismo uveli karantenu jer bi se možda epidemija znatnije proširila, a mi i dalje ne bismo održali gospodarstvo zbog situacije zemalja u okruženju o kojima ovisimo”, rekao je za Jutarnji list Polašek te dodao kako je optimistično da je ova pandemija ubrzala uvođenje nekih promjena poput digitalizacije.

Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE

Povratak na Net.hr