Hoće li astronauti ikad moći sletjeti na Mars?

Prije godinu dana, u kolovozu 2012. godine, rover Curiosity je sletio na Mars.

17.8.2013.
11:59
VOYO logo

Rover Curiosity je najsloženiji i najskuplji pokretni laboratorij do sada, težak 900 kilograma, veličine automobila Volkswagen 'buba'. Devet mjeseci nakon što je lansiran iz Cape Canaverala u raketi Atlas (26. studenog 2011.), rover se spustio na Mars 6. kolovoza 2012. godine.

U prvim testovima Curiosity je potvrđio potpunu funkcionalnost, a sve do danas ovaj pokretni istraživački laboratorij kreće se bez problema po stjenovitoj površini i istražuje uzorke zemljišta i stijena, analizira atmosferu i vremenske prilike, piše Deutsche Welle. Potraga za tragovima koji bi ukazali na postojanje života još uvijek nije urodila plodom, ali znanstvenici tvrde da su dosadašnja otkrića od neprocjenjivog značaja za znanost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kakva su zračenja na Marsu?

I u Njemačkoj se ne krije zadovoljstvo dosadašnjim učinkom istraživačke misije na Marsu. Naime, njemački znanstvenici su za Curiosity projektirali svojevrsni detektor zračenja, nešto slično Geigerovom brojaču. "Detektor ima zadatak analizirati zračenja na terenu. Budući da naravno postoji više vrsta zračenja, naš detektor bilježi sve što se izmjeriti može. Na osnovu tih podataka mogli bismo utvrditi koliko su zračenja opasna za ljude, dakle je li život na Marsu moguć", objašnjava fizičar Jan Köhler.

Znanstvenici su morali osmisliti uređaj koji će biti minimalnih dimenzija, a ipak u stanju da zabilježi i najmanje promjene u zračenju. Višemjesečni eksperimenti su urodili plodom, te detektor bilježi sve, sporadično, ali i jako zračenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U nekom trenutku ćemo odlučiti poslati ljude na Mars. U tom slučaju moramo znati kakvim zračenjima bi astronauti bili izloženi", kaže njemački fizičar. On zna o čemu govori, jer NASA zaista 2030. godine planira poslati ljudsku posadu na Mars. No, ako je suditi prema dosadašnjim mjerenjima zračenja u svemiru, jedna takva misija bila bi previše opasna po astronaute. Naime, senzori su utvrdili da su vrijednosti dnevnog zračenja na razini od 1,8 milisiverta. Usporedbe radi, riječ je o prosječnom izlaganju zračenju tijekom cijele godine u normalnim okolnostima.

Dug boravak na Marsu mogao bi biti fatalan za astronaute

"Astronauti bi u tom slučaju već prilikom leta bili izloženi velikom zračenju, koje bi značilo kraj njihove karijere", pojašnjava Köhler, iako dodaje i da je "radijacija na Marsu upola manja od one u svemiru".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, to je znatno više nego na Zemlji. Mars nema magnetno polje, a ni gustu atmosferu, što omogućava nesmetano prodiranje zračenja do same površine ove planete. Drugim riječima, previše dug boravak na Marsu mogao bi biti fatalan za astronaute. "Trebalo bi razmišljati o prirodnim rješenjima. Zaštita bi se mogla potražiti blizu neke planinske padine. Tako bi se moglo izbjeći direktno zračenje. Druga opcija bi bilo sklanjanje u podzemne kanale", kaže Köhler.

No, rover Curiosity će se još najmanje godinu dana kotrljati po Marsu i istraživati njegovu površinu, a Köhler i njegovi kolege nadaju se da će njihov uređaj dotad doprinijeti novim saznanjima o ovom planetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo