Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Promjena lova

DUGO IM TREBA DA SE PRIVIKNU: Majmuni mijenjaju način ponašanja kada znaju da ih promatraju ljudi

Čimpanze su poznate po tome što su metodični lovci, koji opkole svoju žrtvu prije nego što ju napadnu, te kasnije podijele plijen.

No izgleda da je takvo ponašanje nastalo pod utjecajem ljudskih promatrača, koji su proveli desetljeća uz ove primate kako bi ih mogli proučavati, piše IFLScience.

Totalno različiti

Znanstvenici koji su promatrali čimpanze u šumama Ugande primjetili su izrazito različite načine lova kod dvije odvojene zajednice. Dok se jedna grupa, nazvana zajednica Sonso, fokusirala gotovo isključivo na crno-bijele gvereza majmune, Waibira čimpanze pokazivale su jednaku sklonost lovu na male antilope, kao i razne druge majmune.

Primatolozi su primjetili da su i nakon lova različito dijelili plijen. U zajednici Waibira, tko god bi ulovio plijen, bez obzira na status, dobio bi najveći dio. No u grupi Sonso alfa mužjak bi kontrolirao diobu plijena čak i ako osobno nije sudjelovao u lovu, dok je ostatak zajednice dobivao ostatke.

Ono što je fascinantno je to da znanstvenici smatraju kako su ove razlike možda posljedica toga da su ljudi pokušali naviknuti majmune na svoju prisutnost. Kako bi mogli proučavati životinje u divljini, znanstvenici provodili godine u njihovom društvu pokušavajući zadobiti njihovo povjerenje, sve dok ih te životinje više nisu promatrali kao prijetnju, te su se, barem u teoriji, počele ponašati prirodno. Znanstvenici promatraju grupu Sonso već 27 godina, dok su ljudi s Waibira čimpanzama tek šest.

Godine navikavanja

Crno-bijeli gvereza majmun, glavni plijen čimpanziFoto: Wikimedia

Nakon što su provjerili podatke koje su prikupili iz grupe Sonso kada su ih tek počeli promatrati, otkrili su neke neobične podudarnosti između načina kako su ti čimpanze lovili onda, i kako grupa Waibira lovi sada. U početku, izgleda da se lov prebaci na više ‘oportunistički’ način u prisustvu ljudi.

NEVJEROJATNO: Reakcija skupine čimpanzi na smrt prijatelja zbunila stručnjake

Kada su znanstvenici tek počeli promatrati grupu Sonso, čimpanze su lovile puno različitih vrsta plijena a glavna su im lovina bile male antilope. Nakon oko 14 godina, počeli su se fokusirati gotovo isključivo na jednu vrstu primata. Znanstvenici smatraju da im je toliko trebalo da se ponovo vrate na svoje prirodno ponašanje.

“Za Sonso, većina sadašnje generacije odraslih rođena je s nama već ovdje, pa su nevjerojatno opušteni u našem prisustvu”, rekla je dr. Catherine Hobaiter, voditeljica ustraživanja u PLOS One. “Ali kod Waibire, neki od mlađih su opušteni u našem društvu, ali neki od odraslih već su bili stari 30 do 40 godina kada smo mi stigli, te je pet godina naše prisutnosti samo mali dio njihovog životnog vijeka.”

“Dogoročno istraživanje s divljim čimpanzama stvarno je korisno za očuvanje vrste, ali moramo zapamtiti kako naša prisutnost može djelovati na njihovo ponašanje”, izjavila je Hobaiter.

Povratak na Net.hr