Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kod Vinkovaca pronaden grad iz mladeg kamenog doba

Prvi put su na podrucju Sopota u blizini Vinkovaca pronadeni grobovi koji datiraju izmedu 5.000 i 4.000 godina prije nove ere.

Arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci tri kilometra jugoistocno od eponimnog lokaliteta Sopot, na lokaciji Blato nedaleko Borinaca, posljednja dva mjeseca istrazuju naselje iz mladega kamenog doba okvirno datirano izmedu 5.000 i 4.000 godina prije Krista, odnosno u sopotsku kulturu, a na danasnjem predstavljanju rezultata iskapanja potvrdili su da su prvi put pronadeni grobovi iz vremena sopotske kulture.

“Poznato je da u dosadasnjim istrazivanjima sopotske kulture nisu pronadeni grobovi no na ovome lokalitetu pronadena su tri, grobovi dvije odrasle osobe i grob djeteta starog izmedu dvije i cetiri godine, pokopanog u skvrcenom polozaju, na lijevome boku, polozenog u manju jamu”, istaknula je voditeljica arheoloskih istrazivanja Maja Krznaric-Skrivanko te dodala da se takvi ukopi povezuju s ritualom osnutka naselja.

Stoga ce se pronadene kosti pa i djecje, slati na analize te ce se dobiti i odgovor je li umrlo prirodnom ili nasilnom smrcu.

Zemunica od 200 kvadrata

“Na oko 2.500 kvadrata na kojima je provedeno iskapanje pronadena je velika zemunica povrsine oko 200 kvadrata te oko nje niz manjih”, rekla je arheologinja Krznaric-Skrivanko, pojasnivsi da su zemunice nastajale iskapanjem rupe u zemlji koje bi se natkrivale satorskim krovom od drveca, a krov prekrivao slamom, kozom i drugim.

Izmedu velike i manjih zemunica pronadene su brojne jame, kako otpadne, tako i one koje su sluzile za vadenje gline i drugo, a u vise jama pronadene su lubanje goveda s rogovima koje se povezuju s kultom plodnosti. Takve lubanje obicno bi se stavljale na ulaze u nastambu.

Arheologinja Krznaric-Skrivanko napomenula je da je istrazivana povrsina 2.500 kvadrata no na tom lokalitetu niknut ce na povrsini od oko 100.000 kvadrata bio-plinsko postrojenje, a nadziranjem radova na toj povrsini potvrdeno je da nalaza sopotske kulture ima i na tom podrucju. Kako nisu direktno ugrozeni nece se iskapati no, prema vinkovackim arheolozima, namece se zakljucak da je rijec o najvecem naselju sopotske kulture koje je istrazivao Gradski muzej Vinkovci, a na podrucju bivse opcine Vinkovci registrirano je preko 40 naselja sopotske kulture.

Objasnila je da je naselje nastajalo u duzem razdoblju, kada bi jedno propadalo zbog podzemnih voda ili drugog, jednostavno bi se stanovnici pomaknuli stotinjak metara dalje, a napusteno naselje je sluzilo kao smetliste te su zemunice i jame ispunjavane otpacima.

Posude i alati iz kamenog doba

“Pronadeno je mnogo keramickih ulomaka, kostanog, kamenog i glinenog alata, dakle inventar kamenodobnog sela”, rekla je Krznaric-Skrivanko te dodala da su u dnu jedne od jama pronadene i tri u cijelosti ocuvane posude. Rijec je o posudama koje pripadaju tipicnoj sopotskoj keramici, radenih rukom, crne boje zbog pecenja bez kisika i sjajne povrsine.

Temeljem istrazivanja eponimnog lokaliteta Siopot, arheologinja Krznaric-Skrivanko kojoj su u istrazivanju pomogli arheolozi Hrvoje Vulic i Anita Rapan Papesa, rekonstruirala je i nacin zivota u novootkrivenom naselju. Ono je bilo okruzeno poljima na kojima su se uzgajale cetiri vrste psenice, jecam, lan, proso, leca, grah i grasak, Sopocani su imali i vrtove s ljekovitim biljem napose drijenkom i bazgom, a uzgajali su svinje, goveda, ovce i koze. Od divljih zivotinja ondasnje sume krile su uz danasnju faunu i medvjede i vukove.

Povratak na Net.hr