Glavni pravac promjena Ustava - transformacija polupredsjedničkog u parlamentarni sustav vlasti - je prihvatljiv, no HDZ neće glasovati za promjene ako se ne usvoje njegovi zahtjevi, kazao je uime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks.
Među najvažnijim zamjerkama HDZ-a, Šeks je istaknuo kako u modelima raspuštanja Zastupničkog doma nije razrađen institut tzv. "konstruktivnog nepovjerenja". Zauzimamo se, kaže, da se omogući da nova parlamentarna većina, ako dođe do promjena odnosa u parlamentu, može predložiti novog mandatara Vlade, što nije razrađeno.
Šeks, nadalje, smatra kako nisu jasno razrađene ovlasti Predsjednika Republike i Vlade u vanjskoj politici, što bi moglo izazvati permanentne nesporazume između predsjednika i Vlade u vođenju vanjske politike. U promjenama se, smatra Šeks, radi o neprincipjelnom kompromisu koji bi mogao biti stalni generator Ustavne i parlamentarne krize.
HDZ drži, također, kako se Ustavnim promjenama zadire u samostalnost i neovisnost sudbene vlasti jer bi suci bili pod "rokom kušnje" od pet godina. HDZ se protivi i uvođenju termina regionalne samouprave u Ustav, a neprihvatljivo mu je i preimenovanje Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor. Premda su ovlasti Županijskog doma ponešto povećane, taj dom još uvijek nema ulogu kakvu bi trebao imati jer bi i dalje po svim pitanjima mjerodavan bio samo Zastupnički dom, smatra Šeks.
S druge strane, Klub zastupnika SDP-a glasovat će za promjene Ustava jer je, među ostalim, postignut prvi temeljeni princip parlamentarne demokracije - da Vlada odgovara Saboru, kazao je Josip Leko. No, smatra kako drugo osnovno načelo - ravnopravnost u odgovornosti između Vlade i parlamenta - nije optimalno riješeno, pa je ovim promjenama najmanje dobila Vlada. Zastupnici SDP-a ocjenjuju kako će se Ustavnim promjenama ipak omogućiti decentralizacija države i značajne reforme - socijalne, gospodarske i pravosudne, zaključio je Leko.
