U ime predlagatelja, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) istaknuo je kao osnovne značajke promjena stvaranje temelja za sve reforme o kojima se već dulje vrijeme raspravlja, stvaranje uvjeta za decentralizaciju države i jačanje jedinica lokalne uprave i samouprave te stvaranje temelja za reformu sudbene vlasti kako bi bila neovisnija, ali i učinkovitija u zaštiti građana i Ustava.
Ovim se promjenama, kazao je, naši propisi usklađuju s onima u Europskoj uniji, čime se stvara podloga za ubrzani pristup Hrvatske europskim asocijacijama, a stvara se i osnova za daljnji razvoj demokracije i brži razvoj gospodarsko-socijalnih odnosa. Arlović je nadalje istaknuo kako se promjenama Ustava polupredsjednički sustav vlasti transformira u parlamentarni, što je šest vladajućih stranaka obećalo uoči parlamentarnih izbora. Na taj bi se način osigurala veća suradnja i međusobna kontrola između dijelova vlasti, što bi omogućilo njihov kvalitetniji rad.
Pritom je uloga parlamenta ojačana, pa bi Vlada odgovarala njemu, a ne predsjedniku države. Dodao je i to kako se Ustavnim promjenama detaljno razrađuju i modeli rješavanja kriza u parlamentu i Vladi. Kao značajnu novinu, Arlović je istaknuo jačanje neposredne demokracije, pa bi o važnim pitanjima 10 posto građana Hrvatske moglo zatražiti referendum, a ako bi na referendum izašlo više od 50 posto građana, njegova bi odluka bila obvezujuća. Svim tim promjenama jačaju se temelji "božićnog" Ustava iz 1990., pri čemu se, zaključio je Arlović, ne mijenjaju ni izvorišne osnove, ni temeljne vrijednosti navedene u Ustavu.
Zastupnici SDP-a glasovat će za ustavne promjene, premda smatraju da nije postignuto optimalno rješenje parlamentarne demokracije. Zastupnici HDZ-a će pak, ako se njihovi zahtjevi ne usvoje, glasovati protiv ustavnih promjena. više
