Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PREKO GRADONAČELNIKA GLINE (HDZ)

ŽALAC TVRTKI HDZ-OVCA ISPLATILA 750 TISUĆA KUNA ZA OBNOVU CESTE I MOSTA: Sve je trebalo biti obavljeno, fotke otkrivaju ruševno stanje

Radovi za popravak ulica u Glini i izgradnju mosta na rijeci Maji su plaćeni, most nije izgrađen, a fotografije Net.hr-a otkrivaju kako ulice nisu popravljene. Ukupna vrijednost posla bila je 1,2 milijuna kuna, od kojih je veći dio pokrilo Ministarstvo regionalnog razvoja, a ostatak Grad Glina koji vodi HDZ-ov gradonačelnik Stjepan Kostanjević

Ispucao stari asfalt, šljunak uz izlizane rubove, stari metalni šahtovi, razlomljeni, hrđavi, korov se probija kroz šljunak… to je Majska ulica, na rubu grada Gline, ovih dana. Slično stanje zatičemo i u Ulici Ante Kovačića, također u Glini: tu je i isprana crta koja je iscrtana posred ulice davnih dana, i nekoliko nevješto zakrpanih rupa – ali ne bi se moglo reći da su zakrpane nedavno.

Ništa neobično, još jedna od tužnih slika u hrvatskoj provinciji, kada ne bismo imali informaciju da je Grad Glina “za izvođenje dijela radova na rekonstrukciji Majske ulice i ulice Ante Kovačića” koji su se navodno “izvodili” od 4. do 12. prosinca 2018. platio 494.826,00 kuna, odnosno 616.335,83 kuna bruto. Radovi su ugovoreni putem jednostavne nabave s tvrtkom Bauelektro iz Velike Gorice, te plaćeni 3. siječnja 2019. godine.

Zanimljivo je da je ista tvrtka, u istom razdoblju, od 4. do 12. prosinca 2018. radila i na “izgradnji zamjenskog mosta na rijeci Maji”, a taj je posao također plaćen, u gotovo identičnom iznosu: 612.326,86 kuna. A kako izgleda ta izgradnja zamjenskog mosta na rijeci Maji? Srušen je stari most, a na rubu makadamske ceste postavljena tabla o izvođaču radova, ograđeno je malo gradilište, ali – ništa se ne gradi. Nema ni strojeva ni radnika. Ali niti ljudi, prolaznika od kojih bi se moglo saznati je li nužna izgradnja mosta i kome će točno taj most poslužiti.

‘Popravljena’ ulica u GliniFoto: Net.hr
Ulica u kojoj su ‘izvedeni’ radoviFoto: Net.hr

Ministarstvo potvrđuje da su platili

Grad Glina, koji vodi gradonačelnik Stjepan Kostanjević iz redova HDZ-a, za obnovu spomenutih ulica i mosta 2018. godine povukao je sredstva iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koji vodi ministrica Gabrijela Žalac.

Na upit Net.hr-a iz Ministarstva potvrđuju da je “u okviru Programa održivog razvoja lokalne zajednice i Programa za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture temeljem sklopljenih ugovora u 2018. godini, potpisano sufinanciranje projekata ‘Rekonstrukcija Majske ulice na dijelu k.č. 3683 i Ulice Ante Kovačića na k.č. 1808 k.o. Glina’ u vrijednosti od 400.000,00 kuna, te ‘Izgradnja zamjenskog mosta na rijeci Maji’, u vrijednosti od 350.000,00 kuna.” Razlika u iznosima, koji su plaćeni navodnom izvođaču radova, isplaćena je, dakle, iz gradskog proračuna.

Naravno, građani Gline nemaju ništa protiv rekonstrukcije dotrajalih cesta, pa i zamjene starog mosta, mada oko njega postoje oprečne interpretacije bi li trebao spadati u hitne zahvate ili se moglo naći i važnijih projekata, ali brine ih činjenica da je golim okom vidljivo da tih radova ili uopće nema, ili sporo napreduju, a evidentno je da su – hitno plaćeni iz gradske blagajne.

Stari most je srušen, ali nije sagrađen noviFoto: Net.hr
Mjesto gdje bi se trebao graditi mostFoto: Net.hr

Vlasnici tvrtke koja bi trebala graditi su HDZ-ovci

Tvrtka kojoj su već plaćeni radovi koji još nisu izvedeni jest Bauelektro d.o.o. iz Velike Gorice, a njeni vlasnici su, prema javno dostupnim poslovnim servisima: Ervin Vujica i Igor Vujica. Za Ervina Vujicu, međutim, postoji i zanimljiv karijerni zaplet: na posljednjim lokalnim izborima, u svibnju 2017., u općini Orle natjecao se kao nezavisni kandidat, ali se nakon pobjede, u ožujku 2018., predomislio oko svoje nezavisnosti, te su on, načelnik općine Orle, ali i njegov zamjenik, predsjednik Općinskog vijeća, te svi ostali nezavisni vijećnici – prešli u HDZ!

Drugim riječima, preveslani su svi birači općine Orle koji su na lokalnim izborima dali svoj glas za nezavisnu listu. Lider nezavisne liste ni godinu dana nakon izbora preselio je sebe i svoj tim u stranku za koju građani općine Orle na izborima u svibnju 2017. iz nekog razloga nisu htjeli glasovati.

Načelnik općine Orle, novopečeni HDZ-ovac, još uvijek je upisan u svim javno dostupnim poslovnim servisima kao suvlasnik u tvrtki Bauelektro koja tako uspješno posluje s gradskom vlašću u Glini, koju također vodi HDZ, a sredstva za poslove uspješno su povučena iz Ministarstva regionalnog razvoja kojim upravlja HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac. Jedino što strši u tom savršenom lancu jest činjenica da nema ništa vidljivo izgrađeno.

Prema ugovoru, sve je već trebalo biti napravljeno

HDZ-ov načelnik općine: Nisam direktor ja, nego moj brat

Ervin Vujica, načelnik općine Orle, upisan je u sudskom registru kao suvlasnik tvrtke Bauelektro, i na web stranici tvrtke istaknut je i dalje kao direktor, no u telefonskom razgovoru ljubazno je ustvrdio da on formalno nije više suvlasnik tvrtke, da je svoj udio prenio na odvjetničko društvo, a da je jedini ovlašteni direktor njegov brat.

U njegovoj imovinskoj kartici navedeno je da je on postao profesionalno načelnik općine Orle nakon što je pobijedio na izborima, i to za plaću od 5.684,96 kuna, te da je prestao raditi kao direktor u poduzeću Bauelektro. Upisano je da je vlasnik 50 posto tvrtke Bauelektro, uz napomenu da je “izvršen prijenos na fizičku osobu”, ali nema podataka na koga niti kada. Uostalom, ako je “izvršen prijenos”, kako to da je Ervin Vujica potpisan na posljednjem dostupnom izvješću u Sudskom registru za tvrtku Bauelektro?

Ervin Vujica, međutim, odlučno tvrdi da nema više nikakvog udjela u tvrtki koja je putem jednostavne nabave dobila unosne poslove u Glini. Upoznat je, ipak, s poslovima koje vodi njegov brat, te naglašava da tu nema govora ni o kakvom “političkom pogodovanju”. Sve što je plaćeno je i napravljeno, a za rekonstrukciju ulica su nabavljene cijevi koje se mogu i vidjeti u skladištu lokalnog komunalnog poduzeća.

Ako utvrde da se ništa nije napravilo, u Ministarstvu Gabrijele Žalac će tražiti povrat novca, poručujuFoto: Pixsell

Iz Grada Gline šute

Vujica nas upućuje na Grad Glinu, da ćemo tamo sve saznati, ali, na žalost, i nakon nekoliko telefonskih poziva i upućenog pismenog upita – odgovor nije stigao. Kako je moguće da se za poslove koji su definirani kao “izvođenje dijela radova” i mogu se tretirati kao “jednostavna nabava” za iznos do 500 tisuća, sada spominje nabava cijevi – preko privatne tvrtke – a cijevi su navodno pohranjene u skladištu gradske tvrtke Komunalac, a nabava materijala može biti “jednostavna nabava” samo do iznosa od 200 tisuća kuna?

Prema Izvješću o provedbi projekta, potpisanom 13. prosinca 2018., navedeno je da su u ulicama provedeni radovi: “pripremni radovi na odvodnji – pripremni radovi, kanalizacijski radovi (izrada plitkih drenaža, doprema cijevi, doprema i ugradnja spojenih komada cijevi i betonskih zidova kontrolnih šahtova), doprema i ugradnja slivnika i ugradnja PVC cijevi za sanaciju kućnih priključaka)) i na vodovodu (pripremni radovi, vodovodni radovi (nabava i doprema te ugradnja istih).”

Uz izvješće nema računa za cijevi, uostalom, golim okom je vidljivo da nisu ugrađene, kao i da nije bilo nikakvih građevinskih zahvata na samim ulicama. Ime ovlaštenog građevinskog inženjera koji je navodno prekontrolirao radove i potpisao sve te zahvate, na faksimilu koji posjeduje Net.hr, na žalost nije čitljivo. Na žalost, nitko iz gradske uprave nije htio razmrsiti ovaj gordijski čvor i objasniti kako su sredstva iz natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, plus još malo dodatno iz gradskog budžeta, već uklizala u kasu privatne tvrtke u vlasništvu brata načelnika jedne općine, koji je ujedno član stranke kojoj pripada i vodstvo grada Gline.

Gradonačelnik Gline Stjepan KostanjevićFoto: Pixsell

Kontrolira li Ministarstvo radove?

Pitali smo i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU o načinu kontrole sredstava koja pristižu u blagajne na natječaju odabranih gradova i općina. Odnosno, hoće li Ministarstvo provjeravati jesu li ceste doista renovirane i mostovi podignuti – za novac koji je već isplaćen za proteklu godinu?

Ministarstvo odgovara da “sukladno sklopljenim ugovorima Grad Glina (korisnik) snosi potpunu odgovornost za provedbu projekata i u obvezi je do 31. ožujka 2019. godine dostaviti Završno izvješće o provedbi projekata i utrošenim sredstvima.” Napominju da će prije prihvaćanja Završnog izvješća o provedbi projekta, predstavnici Ministarstva pregledati projekte na terenu, te da će o tome biti sastavljeno i Izvješće o pregledu projekta.

“Ako se prilikom pregleda projekta utvrde nepravilnosti, Ministarstvo će pokrenuti postupak za povrat sredstava i naplatu bjanko zadužnice koja je sastavni dio ugovora i jamstvo za uredno izvršenje obveze Korisnika ugovora”, odgovaraju iz Ministarstva. Drugim riječima, ako se u narednih nekoliko dana, do zadnjeg dana ožujka, iznenada ne provedu radovi za koje je Grad Glina dobio novac, moguće je da će Ministarstvo pokrenuti povrat novaca. No, je li za to dovoljno nekoliko dana?

Nismo stigli utvrditi koliko puta do sada su predstavnici Ministarstva utvrdili da nakon utrošenog novca nije došlo i do realizacije, odnosno, koliko su strogi u tim provjerama. Ovako cijela operacija izgleda kao stranački protočni bojler: stotine tisuća kuna putem “jednostavne nabave”, dakle, bez ozbiljnih natječaja, jednostavno su proklizile iz Ministarstva do odabranog grada, pa potom do blagajne odabrane tvrtke. A građanima siromašne Gline ostaju puste, izlizane ceste. Uostalom, i građana grada Gline svakim danom je sve manje: prema podacima Državnog zavoda za statistiku Glina je u sedam godina ostala bez svakog četvrtog stanovnika.

Povratak na Net.hr