Vlada je odlučila radikalno smanjiti javnu potrošnju i time poboljšati osnovne pretpostavke za brži rast, zapisano je u dokumentima koje je Vlada, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, uputila na raspravu u Sabor.
Državna je potrošnja, u odnosu na mogućnosti, prevelika. Ako se ne smanji udio potrošnje u bruto domaćem proizvodu za oko 10 postotnih poena u iduće tri godine, nećemo biti u stanju podići stopu gospodarskog rasta, upozorava ministar financija Mato Crkvenac. Stoga je u Vladine ciljeve zacrtan i onaj o smanjenju udjela rashoda državnog proračuna u BDP-u s 34 posto, koliko je iznosio 1999., na 24 posto koliko bi trebao iznositi 2003.
Smanjenje javne potrošnje poboljšalo bi osnovne pretpostavke za brži rast, a to su štednja i akumulacija. Dinamičniji rast dodatno bi trebali poboljšati i intenziviranje privatizacije (u koju bi trebali ući i INA, HEP, brodogradilišta), stimuliranje stranih direktnih investicija (koje bi godišnje mogle dosegnuti 750 do 800 milijuna dolara), te približavanje Hrvatske euroatlanskim i drugim integracijama. A povećanje konkurentnosti trebalo bi realizirati višegodišnjim rastom plaća manjim od rasta proizvodnosti.
Konkretno, to u trogodišnjim projekcijama proračuna znači zadržavanje mase plaća korisnika proračuna na nominalno istoj razini. To pak znači da plaće u državnom sektoru mogu rasti jedino pod pretpostavkom racionalizacije broja zaposlenih. Vlada stoga, u sklopu cjelovite i složene reforme javnog sektora, najavljuje i privatizaciju određenih sporednih usluga u javnom sektoru (npr. čišćenja i održavanja), program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za višak zaposlenih u javnom sektoru, plan umirovljenja, otpremnina i prekvalifikacija.
S druge strane, prioritet je povećanje zaposlenosti. Vlada prognozira da će se trend preokrenuti već u idućoj godini. Za razliku od ove godine u kojoj je prognoziran pad ukupno zaposlenih za 2,3 posto, Vlada predviđa povećanje zaposlenosti za 1 posto u idućoj godini, u 2002. za 1,5 posto i 2003. za 2 posto godišnje. Do 2003. predviđa se otvoriti 60.000 novih radnih mjesta, a godinu kasnije još 35.000. Stoga bi se već sredinom siječnja iduće godine trebala izraditi "Politika i program intenzivnijeg zapošljavanja tijekom razdoblja 2001.-2004.".
Već sada su poznata područja kojima Vlada pritom misli dati prioritet - 30-ak velikih poduzeća koja mogu biti "lokomotive razvoja", poticanje malog i srednjeg poudzetništva, turizma i usluga, poljoprivredno-prehrambenog, šumsko-drvnog, tekstilnog kompleksa i sl. U okvirnoj Vladinoj strategiji uz ostalo su zacrtani i planovi bržeg rasta izvoza (oko 8,5 posto godišnje) od uvoza (oko 7 posto), smanjenje deficita tekućeg računa platne bilace i njegov pad u BDP-u sa 7,3 posto u prošloj godini, na oko 4 posto u 2003., stabilnost tečaja kune prema dolaru i sl.
Zacrtana je i niska stopa inflacije, s prognozom rasta cijena na malo iduće godine od 5 posto, a nakon toga smanjenja na 3,5 odnosno 3 posto. Kalkulacija o 5-postotnoj inflaciji u idućoj godini objašnjena je "usklađivanjem cijena električne energije u sklopu procesa privatizacije HEP-a", iz čega bi se moglo iščitati novo poskupljenje struje u idućoj godini.
Veliku pozornost Vlada kani posvetiti sređivanju stanja u mirovinskom i zdravstvenom fondu i nužnim reformama tih fondova. Analize, naime, pokazuju da su upravo ti fondovi posljednjih godina bili generatori rasta javne potrošnje. O tome svjedoči i podatak da se udio proračunskih transfera samo u mirovinski fond u prihodima toga fonda popeo s 1 posto u 1994. na preko 33 posto u 1999. Vlada stoga ističe da s uvođenjem drugog stupa mirovinske reforme treba početi u siječnju 2002. bez odgađanja.
Pritom će se iz proračuna morati pokriti tranzicijski trošak koji će u 2002. iznositi 2,5 milijardi kuna. Vlada pritom najavljuje da će se tranzicijski trošak, barem u početnim godinama, gotovo u potpunosti pokriti izdvajanjem državnih obveznica, odnosno zaduženjem na domaćem tržištu kapitala. Uz fondove i sustavnu reformu zapošljavanja i plaća u javnom sektoru, kao prioritetna područja fiskalnih reformi u iduće tri godine Vlada navodi i dogradnju poreznog sustava, daljnje snižavanje poreznog rasterećenja koje je potrebno provesti bržim snižavanjem doprinosa za socijalno osiguranje, fiskalnu decentralizaciju, uspostavu državne riznice i sl.
Fiskalne projekcije proračuna za iduće tri godine znače zadržavanje rashodne strane na nominalno gotovo istoj razini, odnosno njegovo realno smanjenje. Predviđa se da rashodi proračuna iduće godine iznose 50,855 milijardi, godinu poslije, odnosno 2002. iznosili bi nešto više - 52,477 milijarde, dok bi 2003. bili 50,945 milijardi kuna. Pritom treba imati na umu i neke nove rashodne kategorije proračuna, od povećanja broja korisnika dječjeg doplatka, za što u idućoj godini treba povećati transfere za oko 800 milijuna kuna, vraćanje duga umirovljenicima, što će idućih godina proračun opteretiti za oko 2,2 milijarde kuna godišnje, dok 2002. obilježava i tranzicijski trošak mirovinske reforme.
