Predviđeni rashodi proračuna za iduću godinu od 50,855 milijardi kuna, tek su neznatno, 0,38 posto, veći od rashoda iz prijedloga rebalansiranog proračuna za ovu godinu (50,66 milijardi kuna). Predloženi proračun teži rasterećenju gospodarstva, smanjenju udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) sa ovogodišnjih 30,8 na ispod 30 posto, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac.
Kao značajku proračuna navodi i veliku socijalnu osjetljivost. Proračun osigurava sva prava - povećavaju se izdaci za branitelje, skrb o prognanicima, zaštitu civilnih i vojnih invalida rata. Povećava se i iznos za mirovine sa ovogodišnjih 4,49 milijardi na preko 7 milijardi kuna, za dječji doplatak i zdravstvo. Predloženi proračun, kaže Crkvenac, na razvojnoj strani čini maksimalno moguće i to u poljoprivredi, subvenicioniranju brodogradnje, potpori turizmu, izvozu, malom i srednjem poduzetništvu, nastavku izgradnje kapitalnih objekata.
Kako bi se ispoštovala postojeća prava najveći će teret u proračunu za iduću godinu podnijeti zaposlenici vezani uz proračun. Crkvenac objašnjava da se zato najviše smanjuju razdjeli ministarstava s puno zaposlenih. Plaće u ovim uvjetima moraju biti ograničene i to svima, počev od najviših dužnosnika, poručio je.
Ministar financija ističe da proračun za 2001. opterećuju i visoke otplate javnog duga, odnosno ranije uzetih ino kredita. Na naplatu iduće godine dolazi gotovo 12 milijardi kuna, od čega 8,4 milijardi glavnice, a za servisiranje kamata treba 3,5 milijardi kuna. Zbroji li se tekuća državna potrošnja (50,855 milijardi) s glavnicom koja će na naplatu dospjeti iduće godine, ukupni se iznos koji će se platiti iz proračuna penje na 59,268 milijardi kuna.
Kako se sve to neće moći pokriti iz planiranih prihoda, prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna Vladu bi se ovlastilo da može na tržištu kapitala uzeti zajam do ukupno 6,3 milijarde kuna. Ministarstvo financija predviđa, naime, da će ukupni proračunski prihodi u idućoj godini iznositi 53 milijarde kuna. Od toga 38,2 milijarde kuna od poreza, najviše od PDV-a (22 milijarde). PDV je, uz porez na promet nekretninama, jedini porez od kojeg se iduće godine očekuje više sredstava nego u ovoj godini.
Naime, u prijedlog proračuna ukalkulirane su zakonske promjene poreza na dobit i na dohodak, slijedom čega se očekuje pad prihoda s tih naslova, npr. od poreza na dobit za čak 36,9 posto (ove godine 1,7 milijardi, a iduće 1,1 milijarda kuna). Od neporeznih prihoda proračun iduće godine planira uprihodovati 2 milijarde kuna, dok se čak 12,7 milijardi kuna očekuje od privatizacije. Ta se sredstva troše za potrošnju, a njihov rast čini ne samo sadržajni nego i stručni problem, jer rast tih prihoda i zaduženja diže visinu proračunskog deficita, upozorio je Crkvenac.
Deficit će u idućoj godini iznositi oko 6 posto BDP-a, a bilo bi poželjno smanjiti njegov udio u BDP-u za oko 1,5 posto. Ova Vlada prolazi ili pada s politikom koju može braniti realnim sredstvima, istaknuo je premijer Ivica Račan. Stoga poručuje da se rasprava može kretati samo u zadanim okvirima, eventualnoj preraspodjeli stavki, a nikako u probijanju utvrđenog limita.
Kao što je već najavljivano u idućoj godini smanjit će se proračunska sredstava za npr. ministarstva obrane (za 8,21 posto), unutarnjih poslova (za 8,6 posto), javnih radova (za 18,6 posto), UNS-u (za 10,45 posto) i slično. S druge strane, istaknuto je i u raspravi, svoju poziciju zadržavaju ili poboljšavaju područja koja su ocijenjena kao prioriteti - socijalna skrb, znanost, obrazovanje i kultura, a u gospodarstvu su potpore okrenute poljoprivredi, brodogradnji i turizmu.
Vlada je prihvatila i fiskalne projekcije proračuna za iduće tri godine kojima se planira smanjiti udio državne potrošnje u BDP- u za oko 10 postotnih poena.
Značajka fiskalne projekcije, kao i okvirnog programa razvitka je rast zaposlenosti. Kako se navodi, od 2001. do 2003. broj zaposlenih povećao bi se za 60.000. Kao područja na kojima bi se mogla otvarati nova radna mjesta, Crkvenac navodi 30-ak poduzeća koja bi mogla biti "lokomitive razvoja" (npr. Pliva, Podravka, Agrokor, Kraš i sl.), malo i srednje poduzetništvo, turizam, poljoprivredno-prehrambeni, i sl.
Projekcije predviđaju i smanjenje udjela "vojnog" u državnom proračunu sa sadašnjih 3,5 posto na 2,5 posto, na čemu je zamjerio ministar obrane Jozo Radoš. U projekcijama nema prostora za daljnje smanjenje, obzirom i na zacrtane ciljeve i integracije s Europom i svijetom, smatra Radoš.
