Drago Hedl: Predsjednica je otkazala dosta važan posjet Litvi i to pokazuje koliko je stanje u zemlji dramatično

Bilateralne posjete ne otkazuju se tek tako, a ova je bila vrlo bitna

28.05.2016., Zagreb - Sredisnja svecanost povodom 25. obljetnice formiranja Oruzanih snaga Republike Hrvatske, Dana Oruzanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske odrzana je na stadionu NK Zagreb u Kranjcevicevoj ulici. Mirko Sundov, Zeljko Reiner, Kolinda Grabar-Kitarovic, Tihomir Oreskovic, Josip Buljevic, Tomislav Karamarko, Bozo Petrov. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Vijest da predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, samo tri dana prije nego što je trebala putovati u Litvu, otkazuje posjet toj zemlji, govori koliko su ozbiljne prilike u zemlji kada se odlučila na taj korak. Bilateralne posjete ne otkazuju se tek tako, u njihovu pripremu uloženo je mnogo vremena i napora na obje strane, pa odluka sigurno nije donesena prije ozbiljnih promišljanja i procjena.

Posjet toj baltičkoj zemlji, jednoj od najvažnijih karika predsjedničine inicijative Baltik – Jadran – Crno more, u koju je, uz Hrvatsku i Litvu, uključeno još 10 zemalja, bio je iznimno važan. Jedan od strateških ciljeva te inicijative, koja ima snažnu američku potporu, a koju je Kolinda Grabar Kitarović na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda predstavila u New Yorku u jesen prošle godine, jest osiguranje energetskog snabdijevanja tog dijela Europe, neovisno o ruskim izvorima.

LNG terminal na Krku i LNG terminal kraj litvijske luke Klaipede, kojeg je tijekom boravka predsjednica trebala posjetiti, ključne su točke energetskog dijela inicijative Baltik – Jadran – Crno more. Predsjedničina posjeta Litvi svakako je trebala biti i u funkciji pripreme skorog summita 12 država uključenih u inicijativu, koji će se održati u Dubrovniku u kolovozu ove godine.

Dužna brinuti o djelovanju državne vlasti

Ta važna posjeta, međutim, sada je otkazana. Nesumnjivo, učinjeno je to zbog turbulentnih političkih prilika u Hrvatskoj, gdje su – s obzirom na blokadu rada Vlade i nejasan rasplet najveće političke krize u zemlji od njenog osamostaljenja – uloga predsjednice Republike iznimno važna. Ona je, naime, temeljem članka 94. Ustava RH dužna, među ostalim, brinuti o redovnom djelovanju državne vlasti. To djelovanje, blokadom rada Vlade, ozbiljno je uzdrmano i dovedeno u pitanje, pa je uloga predsjednice Republike, kao faktora stabilnosti, u ovom trenutku itekako izražena.

Kolinda Grabar Kitarović sigurno – i pored spomenutoga – ima jake razloge zbog kojih je otkazala dvodnevnu posjetu Litvi, zakazanu za ovu srijedu i četvrtak. Iako je, prošlog petka, nakon zahtjeva premijera Tihomira Oreškovića da iz Vlade odstupe njen prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko i potpredsjednik Božo Petrov, izjavila da nacionalna sigurnost nije ugrožena, znakovito je da se pri tom pozvala na svoj sastanak s čelnim čovjekom Sigurnosno obavještajne agencije Danielom Markićem.

Priopćila je da građani ne trebaju biti zabrinuti zbog prilika u zemlji i ponovila kako se neće miješati u unutarstranačke i unutarkoalicijske procese.

Orešković iz SOA-e saznao da za ostavku?

Podsjetimo, i premijer Orešković pozvao se na sastanak u SOA-i, kada je – obraćajući se javnosti sa zahtjevom Karamarku i Petrovu da, nacionalnih interesa radi, odstupe iz Vlade – objašnjavao zašto je dan ranije naprasno napustio Banske dvore neposredno pred sjednicu Vlade. Je li tada i njemu, kao i predsjednici Republike, rečeno nešto dramatično i upozoravajuće, što je potom rezultiralo dvama neuobičajenim potezima premijera i predsjednice Republike?

Spekulira se da je Oreškoviću upravo iz SOA-e javljeno kako će se, na sjednici Vlade, prije čijeg početka je nenajavljeno otišao, biti zatražena njegova ostavka. Orešković je, dan nakon tog sastanka odlučio pozvati dvojicu svojih najbližih suradnika, Karamarka i Petrova da odstupe – a Kolinda Grabar Kitarović otkazala je važnu vanjskopolitičku aktivnost.

Trebala bi se obratiti javnosti

O ulozi SOA-e oglasio se trenutačno najveći ”faktor nestabilnosti”, Tomislav Karamarko, kada se poslije sjednice predsjedništva HDZ-a, prošle subote, referirao o radu obavještajne agenciji. Rekao je: ”Ne bih volio da nam se SOA i opet pojavljuje u nekim izbornim i predizbornim, ili situacijama nekakvog preslagivanja”. Kaže to čovjek koji je i sam bio na čelu SOA-e, a sada se žestoko protivio dolasku Danila Markića na njeno čelo, inzistirajući da obavještajnu agenciju preuzme njegov čovjek.

Prilike u državi krajnje su ozbiljne, a činjenica da troje najmoćnijih ljudi u zemlji (uz Kolindu Grabar Kitarović, Tihomira Oreškovića, to je, formalno i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, no stvarno je to Karamarko) u priču, na ovaj ili onaj način, uvode i SOA-u, te prilike dodatno dramatizira. Zato je logična odluka predsjednice da u takvim prilikama bude u Hrvatskoj.

No, njeno obraćanje javnosti (a znala je to činiti i u manje dramatičnim prilikama od sadašnjih) bilo bi dobrodošlo, jer građani možda još ne pokazuju znakove uznemirenosti, ali zabrinutosti itekako.