Razgovarali smo s ministrom o bankarima koji su ljuti zbog smanjenih kamata i tužbi Bruxellesu

Orsat Miljenić: Ako netko misli da je oštećen ili da su mu povrijeđena neka prava sasvim je opravdano da se ljuti ili da je nezadovoljan. Ipak, mene to pretjerano ne zanima. Ovo što smo učinili sa zateznim kamatama odnosi se, prije svega, na građane i trgovačka društva. Ljudima želimo olakšati izlazak iz začaranog dužničkog kruga kojem se, dijelom i zbog iznosa zatezne kamate, ne vidi kraja.

HUB prebacuje vladi da se taj cijeli kompleks iznosa kamata treba sustavno urediti…

Mogu se složiti s ocjenom da ih treba urediti na jedinstven način. No, Hrvatska je specifična zemlja i zato se moramo okrenuti specifičnim riješenjima.

Dobro, ali što bi Europska komisija, ako uopće dođe do toga da se oglasi oko primjedbi HUB-a, mogla uopće reći oko kamata ili sugerirati Vladi da napravi?

Iskreno, ne vidim kako bi Europska komisija ili bilo tko iz EU-a intervenirao oko činjenice da građani Republike Hrvatske sada imaju manje zatezne kamate nego su ih imali prije. Ako Hrvatska udruga banaka misli da će Europska komisija i dalje inzistirati da građani ove zemlje, klijenti hrvatskih banaka, imaju najviše kamate u Europi mislim da su u krivu.

Zanimljiv je fenomen da se država trudi olakšati financijske probleme građana, a s druge strane, od 60 tisuća ljudi koji zadovoljavaju kriterije za oprost dugova, javilo ih se tek oko 800. Kako to objašnjavate?

Hrvatski građani su dosad, na neki način, bili potaknuti da idu u razne slične programe koji nisu dali rezultate.

A koja je sad razlika?

Oprost dugova je konkretan program koji ima rezultat. Očito treba proći neko vrijeme da bi građani stekli povjerenje, da bi se odlučili ući u takav program. Također, postoji dio ljudi koji je uključen u sivo tržište ili se bave radom na crno gdje onda, sasvim prirodno, kalkuliraju. Naime, ako uđu u program oprosta dugova također ulaze u područje jače kontrole onoga što i kako rade. Gledajte, to je sad manje važno. Važna je činjenica da je Vlada svima omogućila tako nešto i na građanima je da sami odluče tko želi, a tko ne.

A koliko to sve ima veze s izborima koji nam slijede koncem ove ili početkom sljedeće godine?

Nema nikakve veze s izborima. Po toj logici bi svaka Vlada, u četvrtoj godini mandata, trebala prestati raditi jer za sve što se napravi kaže se da je u funkciji predizborne kampanje. To je sasvim krivo. Onima koji to ponavljaju želim reći da mi je žao što nešto takvo oni nisu napravili u svoje predizborno vrijeme nego su pustili da 20 godina građani ove zemlje plaćaju najviše kamate u Europi. Prvo, pokušali smo i ranije napraviti jedinstveni zakon o kamatama, ali je to ispalo jako komplicirano i treba nam još vremena. Drugo, kada smo radili na svim zakonima koji su trebali pomoći građanima u dugovima uvijek bi došli do istog zaključka da trebamo početi od snižavanja zateznih kamata. Sve druge mjere bez ovih oko zateznih kamata ne bi imale smisla i učinka. Dakle, mogu još jednom ponoviti za one koji tvrde da je sve u funkciji predizborne kampanje da ćemo raditi da zadnjeg dana.

Nekidan su vam građani ispred zgrade Ministarstva postavili ironičan kip ‘Miss neučinkvitosti’ koji ismijava hrvatsko pravosuđe…

…da, vidio sam. Dobro je napravljen. To je način izražavanja nezadovoljstva pojavom koja postoji. Hrvatsko pravosuđe, prema objektivnim pokazateljima, nije na razini na kojoj bi trebalo biti. A ni prema izdvajanjima iz proračuna. Ipak, rezultati su sada bitno bolji nego prije. U tri godine smanjili smo trajanje prvostupanjskih postupaka na 70 dana, gotovo je 300 tisuća manje neriješenih predmeta na sudovima… Ali, ako građanin čeka 15 godina na presudu nitko ne može reći da je stanje dobro. Svjesni smo problema.