Nakon najave da se uvodi mala matura stiže objašnjenje - riječ je o nacionalnim ispitima. Povratne informacije trebale bi služiti i učenicima i učiteljima, ali i za promjene obrazovne politike.
Hoće li utjecati na upis učenika u srednje škole, kako će izgledati i u kojim razredima će se pisati - u priči Zorane Čičak Kulić.
Marija i Ena učenice su sedmog razreda, a iduće godine mogle bi polagati nacionalni ispit.
"Dobre strane bi bilo što sve ponavljamo i pripremamo se za srednju, a loše bi bilo to jer je sve stresneo", kaže Marija, a evo što misli Ena:
"Imat ćemo maturu u srednjoj školi za upis na faks, pripremat ćemo se sad i znat ćemo kako će to biti za nekoliko godina opet."
Nacionalni ispiti nisu isto što i mala matura. U Hrvatskoj se povremeno provode od 2006. Od iduće godine pisali bi ih učenici u 5. i 8. razredu osnovne škole, a onda i u 3. razredu srednje škole. Ispitivat će se znanje iz matematike i hrvatskog jezike, a naknadno i sposobnost rješavanja problema.
"Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenom, nego povratnim informacijama. Nisu to ispiti velikog rizika kao ispiti državne mature, moguće je ako obrazovna politika tako odluči da se za učenike 8. razreda dio rezultata koristi kao dodatak za upis u srednje škole. ", mišljenja je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Nacionalni ispiti trebali bi služiti kao povratna informacija učenicima o njihovom znanju, učiteljima o njihovom podučavanju ali i onima koji o promjenama u sustavu obrazovanja odlučuju.
"Ja ni jednom riječju nisam spomenuo malu maturu. Od iduće godine neće služiti kao podloga za upis u srednje škole, ali u razrađenoj varijanti potencijalno ih je moguće korstiti kao jedan od elementa za upis. Kad dobijemo rezultate ja se nadam da će imati učenika na objektivnije ocjenjivanje učenika. ", izjavio je RadovanFuchs, ministar znanosti i obrazovanja.
Više od 50 posto učenika s odličnim uspjehom, a loši rezultati na međunarodnim ispitima upozorenje su da nešto treba mijenjati. Ravnateljica zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina Milica Medak nada se da bi na ovaj način ocjene zaista i mogle postati mjerilo znanja.
"I ove godine i godina prije na inicijalnim ispitima iz matematike u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji imamo učenike koji su taj ispit riješili sa 25 posto. To sigurno nije dobro, toliki nivo znanja za upis u priodoslovno-matematički gimnaziju."
Da je to test iz kojeg bi svi u sustavu obrazovanja mogli nešto naučiti smatra i ravnatelj osnovne škole Vidikovac Pula, Predrag Dukić.
"Djeci, roditeljima, ali i nama učiteljima pokazat će koliko djeca stvarno napreduju. Često se dešava da se pod pritiskom daju ocjene više, a oni stroži daju ocjenu manje - sad ćemo znati tko je prestrog, a tko preblag."
