Dijabetes je kronično oboljenje koje nastaje kad gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi inzulin, ili kad proizvedeni inzulin nije dovoljno djelotvoran pa glukoza, umjesto da ode u stanice organizma, ostaje u krvi. Među uzrocima smrti, u razvijenim zemljama, šećerna bolest je na četvrtom mjestu.
Nezdrave prehrambene navike, gojaznost i uglavnom sjedeći stil života, ključni su uzroci alarmantnog porasta broja oboljelih od šećerne bolesti i njezinih popratnih komplikacija. U Hrvatskoj je registrirano više od 120.000 osoba sa šećernom bolešću, no zabrinjavajuće je što polovica oboljelih uopće nije svjesna da ima tu bolest.
Stoga će Hrvatski savez dijabetičkih udruga, uz akcije mjerenja šećera u krvi, ovogodišnji Svjetski dan šećerne bolesti posvetiti upravo predavanjima o zdravom stilu života kojim se može spriječiti oboljevanje od dijabetesa.
Uz životnu dob iznad 40 godina, u rizične faktore za razvoj dijabetesa ubrajaju se - obiteljska sklonost, gojaznost (oko 80 posto osoba s dijabetesom tipa 2 ima prekomjerne kilograme), nedovoljna tjelesna aktivnost uzrokovana pretežno sjedećim stilom života suvremenog doba, te stres, za koji također postoje naznake da uzrokuje slabije iskorištavanje inzulina u tijelu.
U Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga poručuju kako su provođenje vremena s obitelji i prijateljima, tjelovježba, te redovita i raznolika prehrana dobar put u sprečavanju ne samo dijabetesa, već i niza poremećaja koji ga prate.
Naime, šećerna bolest je vodeći uzročnik sljepoće i poremećaja vida kod odraslog stanovništva u razvijenim zemljama, najčešći je uzročnik netraumatskih amputacija nogu, a uslijed dugogodišnjeg i loše reguliranog dijabetesa može doći i do otkazivanja bubrega.
Dijabetičari dva do pet puta češće obolijevaju od bolesti srčanožilnog sustava, od čega ih u Europi 75 posto i umire. Udruge dijabetičara upozoravaju da najveće štete nastaju zbog zanemarivanja bolesti, pa bi znatno veću pažnju trebalo posvetiti njezinu ranom otkrivanju i educiranju ljudi o pogubnom stilu života koji je može uzrokovati.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se od 1991. na rođendan Fredericka Bantinga, koji je 1926., zajedno s Charlesom Bestom, otkrio inzulin.
