O tomu će biti riječi na sjednici Središnjeg odbora te stranke u četvrtak.
Nakon te sjednice bit će poznato hoće li HDZ predložiti amandman prema kojemu bi se u Ustav uvela odredba o obvezujućem mandatu parlamentarnih zastupnika. Naime, u saborskim kuloarima neslužbeno se doznaje da postoji mogućnost nagodbe "šestorke" s HDZ-om, kako bi se postigao što veći stupanj suglasnosti oko promjena Ustava. Pritom HDZ, navodno, traži uvođenje obvezujućeg mandata zastupnika, čime bi se spriječio prelazak pojedinih saborskih zastupnika u druge stranke te obvezalo zastupnike da glasuju u skladu s odlukama stranačkih klubova.
Po neslužbenim informacijama, neki klubovi zastupnika vladajuće šestorke spremni su prihvatiti taj zahtjev, dok mu se drugi oštro protive. Na tu su "trgovinu" u kuloarima u današnjoj parlamentarnoj raspravi upozorili neki zastupnici, među kojima i Anto Kovačević (HSP/HKDU) i Ivić Pašalić (HDZ), dok je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao kako se radi o uobičajenim parlamentarnim konzultacijama, a ne o trgovini.
Bilo kako bilo, neslužbeno se doznaje da se zastupnici DC-a, HSP-a i HKDU-a oštro protive takvoj nagodbi s HDZ-om. Pritom je, navodno, DC zaprijetio da bi u slučaju takve nagodbe glasovao protiv ustavnih promjena, unatoč već postignutom dogovoru. Naime, neslužbeno se doznaje i da je u međuvremenu DC postigao dogovor sa "šestorkom" da se iz teksta Ustava uklone odredbe o tajnim službama, te da se ta problematika regulira isključivo zakonskim aktima. U saborskim se kuloarima doznaje i to kako su zastupnici HSP-a i HKDU-a Anto Đapić i Anto Kovačević otputovali u Mostar te da neće biti prisutni sjednici parlamenta u četvrtak.
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović opovrgnuo je špekulacije o "trgovini" s HDZ-om, no kaže kako je prirodno da se želi postići što veća suglasnost oko ustavnih promjena. Kazao je, također, kako je čuo da HDZ sprema amandman o obvezujućem mandatu, a Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav razmotrit će na sutrašnjoj sjednici sve amandmane, pa i taj, ako stigne. No, istaknuo je kako se ne radi ni o kakvoj trgovini te pitao kakvi su to partneri koji jedan dan potpišu dogovor, a drugi ga dan prekrše. Na pitanje novinara kako komentira odlazak Đapića i Kovačevića u Mostar, Arlović je odgovorio da se oni do četvrtka poslijepodne stignu vratiti u Sabor.
Raspravu o ustavnim promjenama Zastupnički dom nastavlja u četvrtak, a glasovanje o njima očekuje se poslijepodne. Na pitanje novinara hoće li za promjene glasovati dvotrećinska većina zastupnika, Arlović je kazao da u to uopće ne sumnja. Opetovao je kako će za promjene glasovati i više od potrebnog 101 zastupnika.
U Hrvatskom državnom saboru uvelike se kalkulira hoće li za promjene Ustava glasovati dvotrećinska većina, ili 101 zastupnik. Procjenjuje se kako bi za promjene moglo glasovati i 107 zastupnika.
Za promjene Ustava zasigurno će glasovati zastupnici vladajuće šestorke, te regionalnih stranaka, što čini ukupno 94, odnosno 93 zastupnika jer je Vladimir Gotovac (LS) odsutan. S pet glasova zastupnika nacionalnih manjina i Zlatkom Canjugom (od jučer u HND-u, a koji je najavio da će glasovati za promjene), broj "podignutih ruku" dosegnuo bi 99. Za promjene Ustava mogla bi glasovati i tri zastupnika DC-a, te pet zastupnika HSP-a i HKDU-a, uz uvjet da se prihvate njihovi zahtjevi.
Tako je Klub DC-a zatražio da se iz Ustava "izbace" tajne službe. Po mišljenju toga kluba, trebale bi se jasnije odrediti i ovlasti predsjednika države i Vlade u vođenju vanjske politike. U ime zastupnika HSP/HKDU-a Boris Kandare kazao je, pak, kako će odluku o ustavnim promjenama donijeti ovisno o tome koliko će na kraju biti zadovoljni predloženim tekstom. HSP-ovci su zadovoljni što bi u Ustav bio uvršten njihov prijedlog o obvezujućem referendumu kojim se građani mogu izjasniti o bilo kojem pitanju ako se prikupi 10 posto potpisa građana. No, ne mogu prihvatiti da se u Ustav uvodi termin "regionalna" samouprava, kao ni preimenovanje Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor.
Svi navedeni klubovi zastupnika zadovoljni su kako je razrađen model po kojemu predsjednik Republike može na zahtjev Vlade i uz supotpis premijera, a nakon konzultacija s predstavnicima parlamentarnih klubova, raspustiti Zastupnički dom u slučaju da se državni proračun ne prihvati u roku od 120 dana od upućivanja u saborsku proceduru. Tom su odredbom, međutim, nezadovoljni zastupnici HDZ-a. Oni se, kazao je Vladimir Šeks, zalažu za razradu instituta tzv. "konstruktivnog nepovjerenja", odnosno da se, u slučaju stvaranja novih odnosa u Saboru, omogući da nova parlamentarna većina može predložiti novog mandatara Vlade.
Šeks smatra i to kako nisu jasno razrađene ovlasti predsjednika Republike i Vlade u vanjskoj politici, što bi moglo izazvati permanentne nesporazume između predsjednika i Vlade u vođenju te politike. HDZ se protivi i uvođenju termina "regionalne" samouprave u Ustav, a neprihvatljivo mu je i preimenovanje Sabora. Ako se zahtjevi HDZ-a ne prihvate, njegovi će zastupnici, zaključio je Šeks, glasovati protiv promjena Ustava. To je najavio i nezavisni zastupnik Ivo Lončar jer mu je, kaže, neprihvatljivo preimenovanje parlamenta.
