Uz ovu, posebno je velika razlika u strukturi potrošnje koja se odnosi na grupu troškova za rekreaciju, kulturu, hotele i restorane. Dok je u Hrvatskoj ta grupa zastupljena u ukupnoj potrošnji sa svega 6,6 posto, u devet obuhvaćenih zemalja EU-a za kulturu, rekreaciju, izlaske u restorane i boravke u hotelima ide visokih 15,2 posto od ukupne osobne potrošnje.
U Njemačkoj se primjerice na rekreaciju, kulturu, hotele i restorane troši gotovo tri puta više negoli u Hrvatskoj. Među zemljama EU-a ta je grupa troškova najmanja u Grčkoj 9 posto, što je još uvijek znatno više nego u Hrvatskoj. Ovo su neki od pokazatelja iz usporedbe osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj sa potrošnjom u devet europskih zemlja koje je objavio Državni zavod za statistiku u sklopu svoje Ankete o potrošnji kućanstava u RH u 1998. i 1999. godini.
U prosječnoj je potrošnji obuhvaćenih zemalja EU-a (po zadnjim raspoloživim podacima iz 1994. godine) najveći udio od 25,3 posto odnosi se na troškove stanovanja, a i u Hrvatskoj su oni na visokome drugom mjestu sa udjelom od čak 32,8 posto u 1999. godini.
Prijevoz i telekomunikacije u objema su strukturama na trećem mjestu po udjelu - u EU-u 15,7 posto, u Hrvatskoj 10,2 posto (pri čemu se u prijevoz uključuje kupovina novih i rabljenih automobila, izdaci za popravak i gorivo, kao i izdaci za javni prijevoz).
Na odjeću i obuću u Hrvatskoj, po podacima za 1999. godinu, odlazi 5,84 posto od ukupne potrošnje, a u promatranim zemljama EU-a 7,6 posto. Slična je razlika i u grupi izdataka za pokućstvo, opremu i održavanje kuće - u Hrvatskoj 4,6 posto, a u EU 6,6 posto.
Podaci pak o minimalnim i maksimalnim vrijednostima po potrošačkim grupama u strukturi osobne potrošnje u zemljama EU-a pokazuju da je najveći udio grupe hrane, pića i duhana u Španjolskoj - 25,3 posto (prema hrvatskih 33,2 posto), a najmanji u Luksemburgu 14 posto. Maksimalna vrijednost stanovanja kao najvećeg troška zabilježena je u Belgiji 29 posto, a najmanja u Portugalu 19,9 posto.
