ŠTO SE SPREMA?

ZLOKOBNE OZNAKE NA RUSKIM TENKOVIMA: Dobro je poznato što znače, a Putin na granici s Ukrajinom već ima 80.000 vojnika…

Neki očevici su 500-injak kilometara od granice s Ukrajinom snimili kolonu ruskih oklopnih transportera s bijelim križevima obojenima na prednjoj strani vozila. Slične oznake imali su sovjetski tenkovi u vrijeme invazije na Čehoslovačku 1968. godine

SAD i saveznici u NATO-u uznemireni su jačanjem ruske vojne nazočnosti u blizini ukrajinske granice i na Krimu, poluotoku koji je Moskva anektirala 2014. godine. Ministri vanjskih poslova i obrane NATO-a održali su u srijedu navečer hitne razgovore o gomilanju ruskih trupa blizu ukrajinske granice, a u telefonskom razgovoru njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden dotakli su se najnovijih događaja na istoku Ukrajine te pozvali Rusiju da izbjegne daljnju eskalaciju.

NEŠTO SE ‘KUHA’ U UKRAJINI: Njemačka i SAD pozivaju Rusiju da povuče svoje oružane snage s granice

Rusi tenkove obojili kao u vrijeme invazije na Čehoslovačku

Daily Mail piše kako su ruske su trupe svoja jurišna vozila obojile tzv. “invazijskim prugama”. Jedan očevidac u ruskoj regiji Astrahan, 500-injak kilometara od granice s Ukrajinom, snimio je kolonu ruskih oklopnih transportera BTR 80 s bijelim križevima obojenima s prednje strane vozila.

Slične pruge imali su sovjetski tenkovi tijekom invazije na Čehoslovačku 1968. godine kako bi se razlikovale od tenkova tadašnje čehoslovačke vojske koja je imala iste tenkove. Sline ‘pruge’ bile su iscrtavane na nekim ruskim vojnim vozilima i tijekom Hladnog rata.

Iako moderna tehnologija danas uvelike negira potrebu za takvim rudimentarnim sustavom obilježavanja vojnih vozila, te ‘invazijske pruge’ mogu imati snažan psihološki učinak u ionako napetoj regiji.

Putin tjednima mobilizira svoje snage na granici s Ukrajinom te se procjenjuje kako se sada tamo nalazi oko 80.000 ruskih vojnika s podrškom stotina vozila i tenkova. Izvještaj ukrajinske vlade koji je procurio u medije govorio kako bi još 30.000 ruskih vojnika moglo biti na putu.

BBC piše, pak, kako namjere Moskve ovoga puta nisu nimalo jasne te donosi kratki pregled najnovijih zbivanja između Rusije i Ukrajine.

POČINJE LI NOVI HLADNI RAT? Putin prijeti i priprema osvetu, američki dužnosnici tvrde da znaju kakav se razoran, polutajni napad sprema

Priprema li se Rusija za invaziju na Ukrajinu?

Više izvora izvijestilo je o velikim ruskim vojnim pokretima prema istočnoj ukrajinskoj granici i prema Krimu. Mnogi od tih izvještaja pojavili su se na Twitteru, poput tvitova o razmještaju raketa kratkog dometa Iskander. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kaže da je premještanje trupa preko ruskog teritorija “unutarnja stvar” njegove zemlje te dodaje da su neke trupe, uključujući jedinice na Krimu, sudjelovale u nedavnim vojnim vježbama. No, istodobno je Peskov optužio Ukrajinu za stalne “provokacije”. Ukrajinski obavještajni izvori kažu za BBC da dodatne (ruske) snage čini 16 taktičkih skupina bataljuna s otprilike 14.000 vojnika. Ukupno, prema ukrajinskim izvorima, Rusija sada ima oko 40.000 vojnika na istočnoj granici s Ukrajinom te isto toliko na Krimu.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u utorak je optužio NATO za “prijeteće” akcije te rekao da je Rusija odgovorila na njih šaljući dvije vojske i tri formacije zračno-desantnih trupa na svoje zapadne granice radi vježbe, ali nije iznio druge detalje.

Je li to vojna sila spremna za invaziju – postavlja pitanje BBC te nudi odgovor: mogla bi biti, iako većina analitičara smatra da ruska invazija na Ukrajinu nije izgledna. Analitičari smatraju izglednijom metodom tzv. infiltraciju – ulazak ruskih specijalaca bez oznaka na odorama (tzv. zelenih čovječuljaka) poput onih koji su 2014. godine preuzeli Krim.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je ove ruske poteze “neopravdanima i duboko zabrinjavajućima” dodavši da je riječ o “najvećem gomilanju ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima”. A ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je u sjedištu NATO-a da Rusija “otvoreno prijeti Ukrajini ratom i uništavanjem naše državnosti”, ali da za razliku od 2014. godine “Rusija više neće moći nikoga iznenaditi”.

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK OTIŠAO NA BOJIŠNICU: Merkel od Putina traži povlačenje ruskih potrojbi na granici s Ukrajinom

Zašto Rusija ratuje s Ukrajinom?

Iako su rusko-ukrajinski odnosi izrazito neprijateljski, zasad se ne radi o sveobuhvatnom ratu, nego tek o sporadičnim sukobima na prvoj liniji, pie BBC. Od sloma komunizma 1991. godine, ruske trupe intervenirale su u sukobima u nekoliko područja bivšeg Sovjetskog Saveza, posebno u Čečeniji te drugim dijelovima Kavkaza. U travnju 2014., neposredno nakon ruske aneksije Krima, proruski separatisti zauzeli su velik dio regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine. Prije toga su prozapadno orijentirani Ukrajinci mjesecima prosvjedovali u Kijevu te na kraju prisilili proruskog predsjednika Viktora Janukoviča da odstupi. Ukrajinski šef diplomacije Kuleba tvrdi da je 2014. postojao ruski plan za podjelu Ukrajine i stvaranje entiteta zvanog Nova Rusija, ali da su ukrajinske oružane to spriječile.

U glavnoj zoni sukoba, Donbasu, stanovništvo uglavnom govori ruski i ima ruske putovnice, a predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija braniti sve svoje građane u inozemstvu, ako se utvrdi da su u opasnosti. Ruska upotreba specijalnih snaga, kibernetičkog ratovanja i propagande u ovom i drugim sukobima poznata je pod nazivom “hibridni rat”. U izvješću američkog Kongresa iz prošle godine posebno se ističe uloga ruske vojne obavještajne agencije GRU u tom hibridnom ratu.

U sukobu Rusije i Ukrajine poginulo je više od 13.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je od početka ove godine u Donbasu poginulo 26 njezinih vojnika, dok je u cijeloj prošloj godini poginulo njih 50. Proruski separatisti tvrde pak da su ove godine izgubili više od 20 vojnika.

HIBRIDNI RAT? Ukrajina optužila Rusiju za masovni kibernetski napad, ali ne navode posljedice, a Moskva sve demantira

foto: ProfimediaFoto: Profimedia

Zašto Rusija sada opet prijeti Ukrajini?

I ruski i ukrajinski analitičari uočavaju nekoliko stvari koje pogoršavaju napetost. U veljači je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uveo sankcije Viktoru Medvedčuku, moćnom ukrajinskom oligarhu i prijatelju predsjednika Putina. Ukrajina je također zabranila emitiranje tri proruske TV stanice. Također, mirovni sporazum iz Minska dogovoren 2015. još uvijek nije ispunjen. U prethodnim sukobima u onome što naziva svojim “bliskim inozemstvom”, Rusija je slala vojsku kao “mirovne trupe” koje bi na kraju ostale na tim područjima. To se, primjerice, dogodilo u Moldaviji i Južnoj Osetiji. Analitičar James Sherr kaže da bi se to moglo ponoviti u Ukrajini te da bi čvrsto zamrznulo položaj u korist Rusije.

Neki nagađaju da Putin ovime zapravo testira američkog predsjednika Bidena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji od svoga prethodnika Donalda Trumpa. Osim toga, Putina čekaju parlamentarni izbori u rujnu, a suočen je sa stalnim masovnim pokretom pristaša njegovog glavnog kritičara Alekseja Navaljnog, koji se nalazi u zatvoru. Dakle, Kremlj bi “braneći” Ruse u Ukrajini pokušao pridobiti birače, a Navaljni bi mogao biti marginaliziran ako Kremlj uoči izbora opet “zapali” ruski nacionalizam u konfliktu s Ukrajinom.

NAJPOZNATIJI KRITIČAR PUTINA ODVEDEN U NEPOZNATO: Vratio se u Rusiju, uhićen i osuđen, a sad ni odvjetnici ne mogu do njega

Je li Ukrajina pod zaštitom NATO-a?

Ukrajina nije zaštićena ugovorom, jer nije članica Saveza, ali NATO ima uske veze s tom zemljom koja je već dobila zapadno oružje, uključujući američke protutenkovske rakete Javelin. Dakle, Rusija zna da riskira izazvati veću zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, piše BBC. Predsjednik Zelenski pozvao je NATO da ubrza prijam Ukrajine u članstvo, ali ovaj sukob otežava taj proces. Stoltenberg, pak, kaže kako je “na svih 30 članica da odluče kada će Ukrajina biti spremna za članstvo u NATO-u”. Zasad NATO pomaže ukrajinskoj vojsci u njenoj modernizaciji, obuci i sudjeluje u zajedničkim vježbama.

Inače, Moskva već dugo upozorava Ukrajinu da ne pristupa NATO-u ne skrivajući ogorčenost što su to učinile tri bivše sovjetske baltičke države.

PUTIN STAVIO TOČKU NA I SVOJE VLADAVINE RUSIJOM: Potpisao zakon po kojemu može biti predsjednik do 2036., uz još veće ovlasti

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr