Objavio je to londonski Guardian pozivajući se na izvore u Ateni i Berlinu. Vraćanje tražitelja azila iz drugih članica EU u Grčku bilo je suspendirano 2011. nakon presude Europskog suda za ljudska prava.
Uvjeti u azilantskim centrima su bolji?
Taj sud ocijenio je kako se izbjeglice ne mogu vraćati zbog neljudskih uvjeta u grčkim centrima za azilante. Ti su uvjeti vrlo loši dijelom i zbog toga što grčke vlasti tvrde da ne mogu biti bolji dok se čitava zemlja bori s dužničkom krizom, a grčka je vlada prisiljena na mjere štednje.
Međutim, još od jeseni 2015. godine, kada se dogodio vrhunac migrantske krize na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, Europska unija pokušavala je s grčkim vlastima pronaći rješenje i omogućiti da se tražitelji azila koji su prošli kroz Grčku, zaista mogu i vraćati u Grčku.
Povratak u prvu državu članicu Europske unije u koju tražitelj azila uđe jedno je od pravila u tzv. dublinskim propisima o azilu. Sada se čini da će Grčka početi primati vraćene tražitelje azila iz Njemačke i drugih navedenih zemalja već u rujnu ove godine.
Povratak već idući mjesec
'Počela je izrada potrebnih papira i očekujemo da će vraćanje započeti u rujnu. Počet će sa simboličnim brojem, kao prijateljska gesta', izjavio je za Guardian grčki ministar za migracije Yannis Mouzalas.
Simbolika je važnija od velikih brojki jer ukidanje suspenzije povrataka iz Njemačke u Grčku može simbolički slati poruku migrantima koji su namjeravali krenuti prema Europi da im se ne isplati kretanje migrantskom rutom jer će biti vraćeni u prvu državu Europske unije u koju su ušli, a iz nje u Tursku.
Nitko ne očekuje da bi bilo kakav veći broj (a kroz Grčku je u razdoblju od 2014. do 2016. prošlo oko milijun ljudi) bio vraćen grčkim vlastima. 'Grčka je već prihvatila toliko puno izbjeglica, pod tako velikim pritiskom da bi primanje novih u povratku bilo apsurdno, bilo bi smiješno da nije tako tragično', dodao je Mouzalas. No potvrdio je da su uvjeti u grčkim centrima za azilante poboljšani te da sada ispunjavaju europske kriterije, što znači da se slanje azilanata natrag u te grčke centre neće više moći smatrati neljudskim postupanjem, na koje je 2011. godine upozorio Europski sud za ljudska prava.
Nevladine ogranizacije zgrožene
Ipak, na vijest o tome da će vraćanje u Grčku ponovo krenuti neke su nevladine organizacije za ljudska prava reagirale zgražanjem i kritikama. 'Nevjerojatno je da država poput Njemačke, koja ima toliko izbjegličkih kampova koji sada stoje prazni zbog smanjenog broja dolazaka, traži da se ljudi šalju natrag u Grčku', izjavila je za Guardian Salinia Stroux iz organizacije Refugee Support Aegean.
Večernji list javlja kako bi ponovno uspostavljanje mehanizma povratka tražitelja azila u Grčku značilo da i Hrvatska može natrag u tu zemlju slati one ljude koji su, prije prolaska kroz Hrvatsku, prvo stupili na tlo EU u Grčkoj, a koje su Slovenija, Austrija ili Njemačka dosad slale natrag u Hrvatsku jer ih nisu smjele slati natrag grčkim vlastima.
