Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PUCAJU PO ŠAVOVIMA

ŽELE LI SE IZBJEGLICE VRATITI KUĆI? ‘Preselit ću dva milijuna ljudi na područja koja smo osvojili. Neću ih prisiljavati, imam drugu ideju…’

Nakon što su prve sirijske izbjeglice još 2012. stigle u Tursku, prvobitna velika spremnost za njihov prihvat je s vremenom, korak po korak, postajala sve manja

“Dobrovoljan, siguran i dostojanstven. Tako bi morao izgledati povratak sirijskih izbjeglica u turski sektor, odnosno na prostor koji je okupirala Turska na sjeveru Sirije. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je u razgovoru s Erdoganom prošlog petka opisao očekivanja UN-a u vezi s povratkom. Nakon susreta Guterres je izjavio da će UNHCR narediti jednom timu stručnjaka da preispita planove prebacivanja izbjeglica na sjever Sirije i da pregovora s turskim vlastima, piše Deutsche Welle.

Erdogan je više puta istaknuo da će na osvojena područja preseliti dva milijuna od ukupno 3,6 milijuna izbjeglica koji su našli utočište u Turskoj. Radi se o zoni dugoj 120 i širokoj 30 kilometara. Povratak bi se odvijao “na dobrovoljnoj bazi”. To bi se organiziralo po modelu povratka koji je uslijedio nakon okončanja vojne akcije “Euphrates Shield”. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova Turske, gotovo 330.000 sirijskih izbjeglica je vraćeno u Afrin. Tamo je turska vojska prethodno provela ofenzivu protiv kurdske paravojske.

Pitanje je međutim vraćaju li se izbjeglice zaista na svoja ognjišta? Amnesty International sumnja u njihovu iskrenu želju za povratkom. Sirijske izbjeglice su, kako stoji u jednom od izvještaja AI-a, izjavile da su ih turski policajci pod prijetnjom upotrebe sile prisilili na potpisivanje dokumenata u kojima oni navodno sami traže da se vrate u Siriju. Turska opovrgava ove optužbe.

EU inzistira na dobrovoljnom povratku

“Načelno se može razmišljati o tome da se Sirijcima pruži perspektiva za povratak”, kaže Andreas Nick (CDU), član Odbora za vanjskopolitička pitanja u Bundestagu i dodaje: “Ali oni na to ne bi smjeli biti prisiljavani.” Povratak mora biti proveden na temelju međunarodnog prava. Europa i Njemačka neće podržavati postupke koji se baziraju na prisili.

Mnogim Sirijcima međutim teško pada pomisao da moraju nastaviti život u svojoj razrušenoj domovini. Velika je vjerojatnost da će se mnogi od njih pokušati ilegalno vratiti u Tursku, kaže Oytun Orhan, stručnjakinja za Siriju i suradnica Istraživačkog centra ORSAM. Tako je, prema njezinim riječima, bilo i u slučaju ponovnog naseljavanja Afrina. “Sirijci su bili jako razočarani nakon povratka. Mnogi su se vratili u Tursku i žive tamo kao neregistrirane izbjeglice.”

Očekuje se mali broj dobrovoljnih povrataka

“Ako povratak zaista bude na dobrovoljnoj bazi, onda bi on teško mogao dostići milijun povratnika”, smatra Orhan. “Pored toga, od 3,6 milijuna Sirijaca samo 10 do 15 posto dolazi s područja koje se nalazi istočno od Eufrata. Zapravo, moglo bi se poći od pretpostavke da u najboljem slučaju između 400.000 i 500.000 izbjeglica pristaju da budu vraćeni.”

Turski oporbeni političar Ümit Ozdag iz nacionalističke “Iyi-Parti” kaže da postoje “nejasnoće” u pogledu regulative za dobrovoljni povratak koja vrijedi u Turskoj. Odredba donesena 2014. godine, koja se odnosi na vremenski ograničenu zaštitu, je prilično jasna i glasi: “Kada se rat okonča, Sirijci se moraju vratiti svojim kućama.” Pojam “dobrovoljnog povratka” nije predviđen sporazumom.

Pogled prema Europi

Nakon što su prve sirijske izbjeglice još 2012. stigle u Tursku, prvobitna velika spremnost za njihov prihvat je s vremenom, korak po korak, postajala sve manja. Sada Erdogan želi pridobiti birače na svoju stranu, nastojeći smanjiti broj sirijskih izbjeglica u Turskoj. Iz tog razloga on prijeti EU-u da će raskinuti sporazum o prihvatu izbjeglica iz 2016. godine. Zato je nekoliko puta izjavio da će izbjeglicama otvoriti vrata prema EU-u. To je u članicama EU-a rezultiralo strahom od novog vala izbjeglica.

“Iz tog razloga je zahtjev EU-a za dobrovoljnim povratkom u najmanju ruku čudan”, kaže Sevim Dağdelen, zamjenica predsjednika Kluba zastupnika Ljevice u Bundestagu. “Umjesto milijardi koje se daju Turskoj u cilju zaštite EU-a od izbjeglica, bolje bi bilo da se taj novac utroši u obnovu Sirije.”

“Međunarodna sigurnosna zona” u Siriji i dalje na stolu

Njemačka vlada i dalje igra na kartu političkog rješenja krize. Prijedlog Annegret Kramp-Karrenbauer o međunarodno nadziranoj sigurnosnoj zoni na sjeveru Sirije nije doduše naišao na odobravanje ni na unutarnjopolitičkom ni na međunarodnom planu. No CDU, kako se čini, i dalje ispituje mogućnosti međunarodnog angažmana na sjeveru Sirije.

“Tema je i dalje dio redovnih konzultacija zemalja članica NATO-a i ostat će sve do sastanka na vrhu u Londonu, koji je planiran za kraj siječnja”, smatra Andreas Nick. U pogledu sporazuma između Erdogana i Putina, postignutog u Sočiju, ovaj njemački parlamentarac je skeptičan. “Moralo bi se pažljivo pratiti znači li sporazum stabilnost za regiju, na čijoj bazi bi se mogle graditi civilne inicijative i otpočeti obnova. No, sumnjam da je to tako”, zaključuje Nick.

Povratak na Net.hr