Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GLAVNI GRAD KAZAHSTANA

ZAŠTO ŽENE U ASTANI NE NOSE SKUPE FRIZURE? Iz istog razloga zbog kojeg se oko grada sadi milijun stabala

Godine 1997. predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev dekretom je odlučio da glavni grad te bivše, naftom bogate sovjetske republike, više neće biti Alma Ata nego Astana.

No, prosperitetna novoproglašena prijestolnica imala je jedan veliki problem. Taj moderni grad čuven po širokim bulevarima i ekstravagantnoj arhitekturi nalazi se na čistini, usred stepe, izložen ledenim vjetrovima koji pušu gotovo bez prestanka.

[FOTO] FASCINANTNI PRIZORI KOJE NE VIĐAMO ČESTO: Bivši sovjetski gradovi u svijetu moderne tehnologije

Kad zimi zapuše, bolje je ne izlaziti na ulicu

To je i razlog zašto žene u Astani, čak i kada si mogu priuštiti, ne nose skupe frizure.

“Čim izađu iz frizerskog salona, vjetar im otpuše novu frizuru, a s njom i sav novac koji su za nju dale”, napola u šali objašnjava lokalna televizijska voditeljica Dinara Tursunova novinaru Guardiana.

Kada usred zime zapušu siloviti vjetrovi, bolje je ne izlaziti na ulice Astane.

“Zimi idem u grad u skijaškom odijelu i čizmama obloženima krznom. Zbog leda ne bi bilo loše imati ni šiljke na petama, jer kad vjetar zapuše doslovce letite gradom”, kaže ona.

Guardian piše kako je, nakon odluke o proglašenju Astane prijestolnicom, Nazarbajev odlučio zaštititi grad od hladnih stepskih vjetrova. Ideja je bila pomalo neobična – podići oko grada prsten od milijun stabala koji bi ga koliko-toliko zaštitio od ledenih vjetrova. No i nakon dvadeset godina stručnjaci još nisu uspjeli formirati pravu šumu. Stabla se i dalje sade, no to je užasno težak posao usred stepe, na prostoru gdje niakda nije bilo stabala.

Zimi je prosječna temperatura -20 Celzija

Nazarbajevljevu ideju nisu slijedili tamošnji biznismeni.

“Oni nisu bili zainteresirani za taj projekt. Njima je cilj projektirati impresivne zgrade, brzo ih sagraditi i prodati”, kaže za Guardian arhitektica Diana Hegai.

Biznismeni su, ustvari, shvatili ono što i stručnjaci koji su 1997. godine dobili zadatak pošumljavati pojas oko Astane. Nakon par godina primilo se tek nekoliko stabala.

Ciča zima u Astani počinje u studenome i traje do svibnja. Svibanj je zapravo jedini mjesec u kojemu žitelji Astane osjete toplinu i uživaju predah od vjetrova. Zimi su prosječne temperature oko -20 stupnjeva Celzijevih, a nerijetko se spuste do -40. Jedini glavni grad koji je hladniji od Astane je Ulan Bator u Mongoliji.

Budući da projekt zelenog pojasa ili prstena stabala oko grada nije još dao očekivane rezultate, pogledi su usmjereni prema građevinarima. Oni su suočeni s izazovom razvoja grada u okrutnim klimatskim uvjetima.

“Pokušali smo shvatiti kakve vrste zgrada imaju učinkovitiji dizajn s obzirom na udobnost i sigurnost“, kaže Serik Tokbolat s Nazarbayevog sveučilišta.

Stoga se najčešće grade luksuzni apartmani u zatvorenim stambenim kompleksima gdje stanari bivaju zaštićeni od vjetrova.

Rezultati se ipak osjete, u prosjeku je toplije za 0,3 stupnja

No, znanstvenici nisu digli ruke od pošumljavanja područja oko Astane. Istražujući koje bi vrste stabala mogle podnijeti tamošnju klimu, zaključili su da su najpogodnije čvrste višegodišnje biljke koje smanjuju slanost zemlje i privlače insekte, obogaćujući tako ekosustav.

Stoga se svake godine ondje zasadi oko pet tisuća novih stabala. Kombiniraju se crnogorične i listopadne vrste, a plan je da zeleni pojas oko grada do 2020. godine bude proširen za 200.000 do 250.000 hektara. Unatoč prvotnim neuspjesima, vremenom stvoreni zeleni pojasn počeo je davati rezultate.

“U proteklih deset godina prosječna temperatura povećana je za 0,3 stupnjeva zahvaljujući zelenom pojasu koji je ipak usporio prosječne brzine vjetra i smanjio broj snježnih oluja”, kaže Gulmira Akiševa iz Nacionalnog meteorološkog zavoda.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr