Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POPUT DIKTATURE

ZAR SVIJET NIŠTA NIJE NAUČIO IZ ONE JEZIVE POVIJESNE LEKCIJE? Evo što se zapravo dogodi u zemljama koje zakonom zabrane pobačaj

Nastavno na zakon koji je na korak do usvajanja u Alabami, ali i na sve glasnije struje diljem svijeta koje imaju isti cilj, prenosimo analizu uglednog Foreign Policyja

Državni Senat Alabame u SAD-u donio je u utorak zakon kojim je zabranio gotovo sve pobačaje, osim u iznimnim slučajevima kada je potrebno zaštititi zdravlje majke. Pobačaj je zabranjen čak i u slučajevima silovanja i incesta.

Ispred zgrade Senata prosvjedovale su žene u crvenim ogrtačima, aludirajući na roman Margaret Atwood Sluškinjina priča. No za pravu distopiju, strašniju od bilo koje fikcije, pobrinuo se komunistički diktator Nicolae Ceaușescu. Predsjednik Rumunjske je 1966. zabranio pobačaj i kontracepciju kako bi povećao natalitet zemlje.

‘Uradi sam’ pobačaji

Kratkoročno, mjera je upalila i u godini nakon stupanja zakona na snagu prosječni broj djece po jednoj ženi je skočio sa 1,9 na 3,7. No stopa živorođenih brzo je ponovno pala, nakon što su žene našle način kako zaobići zabranu. Bogatije žene iz urbanih sredina su ponekad mogle podmititi liječnike, ili su koristile kontracepcijske pilule prokrijumčarene iz istočne Njemačke.

No dogodilo se upravo ono na što upozoravaju aktivisti koji se bore za prava žena. Zabrana je teško pogodila one siromašnije i manje obrazovane. Na kraju su mnoge od njih tražile spas u jezivim ‘uradi sam’ pobačajima kod kuće ili na ulici. Procjenjuje se kako je do 1989. najmanje 10.000 žena preminulo zbog improviziranih zahvata.

Smrtnost majki udvostručena

Pravi broj bi mogao biti daleko veći jer je ženama kao i svima koji su im pomagali prijetio višegodišnji zatvor ako ih se uhvati. Smrt trudnica i majki neposredno nakon rođenja se udvostručila između 1965. i 1989. godine.

“Žene ponekad nisu smjele reći ni suprugu ili najboljoj prijateljici da žele abortus jer bi tako i njih dovele u rizik”, ističe Itina Ilisei, rumunjska aktivistica. “Za mnoge žene seksualnost predstavlja nešto čega se treba bojati, a ne dio života u kojem se može uživati”, ističe.

No koliko god smrt desetka tisuća žena, koje su iskrvarile rastrganih organa samo zbog velikih planova pomahnitalog diktatora koji je narod gurao u sve dublje  siromaštvo, bila stravična, jedna posljedica zabrane još je jezivija.

Pronađeni pothranjeni, vezani za krevete

Rumunjsko sirotište Brincovenesti, travanj 1990.Foto: Profimedia, Topfoto

Stotine tisuća djece predane su u državna sirotišta. Kada je Ceausșescu napokon svrgnut 1989., više od 170.000 djece pronađeno je, u nedostatku bolje riječi, uskladišteno u prljavim sirotištima.

S padom diktature, u svijet su procurile fotografije djece do tada skrivane od ljudi. Izgladnjeli i u dronjcima živjeli su bez ikakvih sanitarnih uvjeta, a mnogi od njih su premlaćivani i zlostavljani. Neki su mališani bili vezani lancima za metalne okvire kreveta.

Osim jednogodišnjeg povećanja nataliteta, Ceaușescuova mjera za posljedicu je imala smrt desetaka tisuća žena i patnju stotina tisuća djece.

“Stavljanje pobačaja izvan zakona neće povećati broj djece. Ako je cilj zaštiti tiživot i donijeti na svijet više djece to nije metoda”, rekla je Maria Bucur, profesorica povijesti sa Sveučilišta u Indiani.

Rođena je i odrasla u Rumunjskoj, a za sebe kaže kako je rezultat zabrane pobačaja jer se rodila nakon što je majka dvaput pokušala pobaciti.

Konzervativci u velikoj ofenzivi

Dan nakon što je izglasan zakon u Alabami, s neskrivenim zadovoljstvom ga je potpisala republikanska guvernerka Kay Ivey.

Njezin zakon abortus regulira još strože nego onaj rumnjuski. Ceaușescov zakon, barem u teoriji, dopuštao je pobačaj u slučaju silovanja, incesta ili urođene mane zbog koje dijete ne može preživjeti. U Alabami, pobačaj je dopušten samo ako plod ugrožava život majke.

Rumunjski zakon bio je upotpunjen zakonom koji zabranjuje kontracepciju koju zakon Alabame ne spominje, no i ona je na udaru američkih konzervativaca. Prvi konkretni udar Trumpove administracije bio je 2017. kada su dopustili poslodavcima da uskrate plaćanje kontracepcije sklopu zdravstvenog osiguranja, pozivajući se na vjerske razloge. No takav priziv savjest srušio je Vrhovni sud Sjedinjenih Država u siječnju ove godine.

No pravna borba se nastavlja nizom zakona i propisa koje guraju protivnici pobačaja. Čak 12 saveznih država pokušale su zabraniti pobačaje nakon šestog tjedna gestacije, dakle prije nego što mnoge žene uopće znaju da su trudne. Prošlog tjedna, Georgia je postala šesta država koja je potvrdila takav zakon.

Također, šest država u SAD-u je ostalo samo s jednom klinikom koja obavlja abortuse. Ponovno neugodnost za one bogatije koje će morati jednostavno otići u neku od drugih država, ali za one siromašnije, koji si takav put teško mogu priuštiti, posljedice su jednake onima rumunjskog zakona.

Jedva čekaju da završe na Vrhovnom sudu

Neke od tih zakona srušit će sudovi, a protivnici pobačaja se nadaju kako će završiti na Vrhovnom sudu. Nakon što je Trumpova administracija imenovala dvojicu novih vrhovnih sudaca, najviša sudska vlast u SAD-u čvrsto je u rukama konzervativaca. Konačni cilj lobija koji želi zabraniti abortus je da Vrhovni sud sruši presedan iz 1973. Roe protiv Wade, kojim je Vrhovni sud ustanovio kako je pravo na pobačaj neotuđivo pravo svake žene.

Sve do tog slučaja, pobačaj je u većini američkih država bio zabranjen osim u izvanrednim situcijama, no nakon procesa Vrhovni je sud presudio kako iz američkog ustava proizlazi da je to pravo svake žene, no nije apsolutno te mora biti uravnoteženo s pravima žene na zdravlje, ali i pravima ploda.

U najkraćim crtama, sud je odredio kako u prvom tromjesečju država ne može zabraniti pobačaj, u drugom može tražiti određene zdravstvene razloge, a u trećem ne može dopustiti osim ako nije ugrožen život majke.

Jedno od rijetkih Trumpovih obećanja koje kani ispuniti

Zakon koji je izglasala Alabama prilično očito krši odredbe iz 1973., i svi se nadaju kako će završiti na Vrhovnom sudu. “Moj cilj, a vjerujem i cilj svih koji su sudjelovali, je da srušimo Roe vs. Wade”, rekla je Terri Collins,  zastupnica i jedna od autorica ovog kontroverznog zakona.

Slično je tijekom kampanje 2016. obećavao i Trump – kako će imenovati konzervativne vrhovne suce koji će srušiti Roe vs. Wade. Nakon što je u listopadu 2018. za suca imenovan Brett Kavanaugh, konzervativci su dobili solidnu većinu pa su savezne države krenule u ofenzivu i počele donositi zakone koji će prisiliti Vrhovni sud da se očituje.

Ako Vrhovni sud sruši presedan Roe vs. Wade, savezne države bi imale ponovo potpuno odriješene ruke.

Jeziva lekcija što se događa kad se država umiješa

“Moramo uzeti u obzir dalekosežne posljedice takvih zakona”, upozorava za Foreign policy Charles Nelson, profesor pedijatrije s Medicinskog fakulteta pri Harvardu te autor knjige “Napuštena djeca Rumunjske”.

Pedijatar još od 2000. proučava kako su sirotišta promijenila rumunjsko društvo.  Zbog zapostavljanja u prenapučenim sirotištima, mnoga djeca su zaostala u razvoju te im je teško ometano mentalno zdravlje. Kod nekih su posljedice bile toliko teške da im je mozak bio manji.

Rumunjska, ističe Nelson, može poslužiti kao jeziva pouka što se točno događa kada država pokuša kontrolirati reproduktivna prava.

 

Povratak na Net.hr