Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POLITIČKI PUT

VIKTOR ORBAN – AUTOKRAT ILI NACIONALNI JUNAK: Tko je čovjek kojeg Mađari i nakon 12 godina žele na čelu države?

Viktor Orban, za jedne autokrat, za druge nacionalni junak, pobjednik je nedjeljnih parlamentarnih izbora u Mađarskoj koju je stubokom promijenio.

Pedesetčetverogodišnji mađarski premijer Viktor Orban na odlasku koji je dvanaest godina bio na vlasti u Mađarskoj i čija stranka uvjerljivo vodi nakon prebrojavanja 81 posto glasova na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, opstaje ne političkoj pozornici te nekad komunističke zemlje unatoč kritici mnogih europskih partnera.

PRVI REZULTATI IZBORA U MAĐARSKOJ: Viktor Orban juriša prema novom mandatu, osvojio 49 posto glasova

Orbana, koji je kao mladić bio liberal a danas je uzor tvrde desnice u Europi i preko Atlantika, Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa nazvao je nedavno “junakom” u razgovoru za New York Times.

Za njega se pročulo kada je u lipnju 1989. kao dvadesetšestogodišnjak uputio izazov komunističkom režimu u Budimpešti u vatrenom govoru za slobodu, odajući počast žrtvama ustanka 1956.

Godinu dana ranije sudjelovao je u osnivanju Saveza mladih demokrata (Fidesz) i nakon toga postaje simbol mađarskih težnji za oslobađanje od totalitarizma i prihvaćanja zapadnih vrijednosti.

Poziciju učvrstila politika protiv migranata

Godine 1998. postaje premijer, ali četiri godine poslije mora otići s vlasti nakon tijesnog poraza od Socijalističke stranke, sljednice bivših komunista, premda su ga smatrali favoritom.

Nakon povratka na vlast 2010., kada su zemlju snažno uzdrmali gospodarska kriza i skandali povezni s prethodnom vladom liberalne ljevice, počinje učvršćivati utjecaj stranke na sve ustanove u zemlji u ime spašavanja “mađarske nacije”.

Na izborima 2010. uvjerljivo pobjeđuje i uspostavlja blisku suradnju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prvi je europski čelnik koji je primio Putina nakon pripojenja Krima.

Kritike Europske unije i Sjedinjenih Država zbog narušavanja ravnoteže vlasti i odbijanja prihvata izbjeglica tek su neznatno utjecale na njegovu politiku.

No, za razliku od njemačke kancelarke Angele Merkel koju je migrantska kriza 2015. oslabila, on misli da mu je politika koju je tada provodio, napose izgradnja ograde od bodljikave žice duge stotine kilometara kako bi spriječio ulazak izbjeglica u zemlju, donijela naklonost birača.

Nakon toga ulazi u sukob s milijarderom Georgeom Sorosem, američkim židovom koji ga je nekoć stipendirao, optužujući ga da financiranjem brojnih nevladinih organizacija za građanska prava u Europi želi preplaviti Europu migrantima.

Osigurao zemlji rast gospodarstva i pad nezaposlenosti

Mađarski neprijatelji “ne vjeruju u rad, već spekuliraju novcem. Oni nemaju domovine i misle da je čitav svijet njihov”, rekao je u kampanji.

Birači su  mu zahvalni zbog veoma niske nezaposlenosti (3,8 posto) i dinamičnog rasta (4 posto u 2017.).

Podijeljena oporba nije znala iskoristiti očito nezadovoljstvo dijela birača zbog navodnog klijentelizma i korumpiranosti u vlasti.

Viktor Orban, kojeg je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u šali nazvao diktatorom, uvijek je pazio da ne prijeđe crvenu crtu jer njegova zemlja ovisi o fondovima EU-a za gotovo sva ulaganja u infrastrukturne projekte.

Povratak na Net.hr