Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SVAKA ZEMLJA IH IMA

VELIKA PRIJETNJA NA KOJU EUROPA NIJE SPREMNA: Ovo su mjesta na kojima se često radikaliziraju teroristi

Istražujući biografije 79 džihadista iz Belgije, Velike Britanije, Nizozemske, Danske i Njemačke znanstvenici su došli do zaključka da se najmanje jedna trećina radikalizirala u zatvorima čime je to postao europski problem. Na njega upozoravaju i u njemačkim zatvorima gdje kažu da nisu spremni na takvu prijetnju

Islamskim teroristima u Europi jedna je stvar zasigurno zajednička – kriminalna prošlost. Brojni od dotad sitnih kriminalaca tek se naime u zatvoru okrenu islamizmu. Tako je, primjerice, bilo i s napadačem iz Strasbourga Cherifom Cekattom, koji je neko vrijeme proveo i u njemačkim zatvorima.

Da su takve pojave sve učestalije i da ni Njemačka na njih nije spremna potvrđuje i predsjednik sindikata njemačkih zatvorskih čuvara, René Müller, koji ističe kako nerijetko imaju zatvorenike koji se osjećaju pripadni krugu radikaliziranih muslimana i koji su onda lak plijen onima koji ih žele radikalizirati.

Jedna trećina terorista radikalizirala se u zatvorima

Ističe da je u zatvorima nedovoljno čuvara koji prate situaciju pa da im mnogo toga onda i promakne. Inače, kaže da već postoji plan po kojem se postupa u slučaju da se primijeti radikalizacija. Zatvorenici je teško, veli, mogu skriti jer se počnu družiti s radikalistima, puste bradu, ćelije im postanu uređenije, a na policama odjednom, bez da prije tu nisu bili, osvanu Kurani.

“Kada zatvorenik počinje glasno citirati Kuran ili govoriti o tomu što Alah želi ili ne, tada treba zazvoniti na uzbunu”, kaže Müller za agenciju Deutsche Welle koja pritom navodi kako su znanstvanici iz King’s Collegea u Londonu prije dvije godine istraživali biografije 79 džihadista iz Belgije, Velike Britanije, Nizozemske, Danske i Njemačke te došli do zaključka da se najmanje jedna trećina radikalizirala u zatvorima čime je to postao europski problem.

‘Potencijalno opasni zatvorenik se ne kontrolira bez prekida’

Unatoč istim pokazateljima u europskim zemljama, Müller kaže kako prekogranična suradnja s ciljem rješenja tog problema ne postoji. Postoji suradnja među njemačkim saveznim državama na višoj razini, ali to po njegovom mišljenju nije dovoljno.

“Savezne zemlje bi morale redovno razmjenjivati podatke o trendovima radikalizacije i razvoju zatvorenika. Ako se jedan zatvorenik radikalizira npr. U Bavarskoj i poslije bude otpušten iz zatvora i ponovno uhićen i osuđen recimo u Schleswig-Holsteinu onda kolege tamo ne znaju da se on radikalizirao. Jedino ako ga prije toga pratio Ured za zaštitu ustavnog poretka. Znači jedan potencijalno opasni zatvorenik se ne kontrolira bez prekida. Pokušajmo si tako nešto zamisliti na europskoj razini. Ako se zatvorenici ne prate preko Ureda za zaštitu ustavnog poretka i to preko granica saveznih zemalja, kako da tako nešto postignemo na razini Europe. I na tom polju moramo hitno pronaći neko rješenje”, upozorava Müller.

Povratak na Net.hr