Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HRVATI U BIH

VAPAJ IZ OKOLICE PRIJEDORA: ‘Ovaj mali broj Hrvata koji je ostao ovdje… Ljudi moji, oni ne žive, već jedva preživljavaju’

Predsjednik Udruge Dom Briševo – Dobri govori o položaju Hrvata na području Prijedora i Banja Luke 24 godine nakon rata

Krajem srpnja napunit će se 27 godina od najvećeg zločina koji je počinjen nad Hrvatima za vrijeme rata u BiH, gledajući samo jedno vojno djelovanje. Naime, Vojska Republike Srpske je s dvije brigade napala selo Briševo, četiri kilometra od Prijedora i njegovih nenaoružanih 400 žitelja. Za dan i pol je polovica sela spaljena, 68 ljudi ubijeno, velik broj žena je silovan, a brojni mještani su odvedeni u obližnje logore Omarska, Keraterm, Manjača… Jedan od onih koji su preživjeli i koji žele obnoviti selo je Zdravko Marijan, prvi čovjek udruge Dom Briševo – Dobri, koji je za Al-Jazeeru objasnio čime se bavi i kakav je položaj Hrvata danas u sjeverozapadnoj Bosni.

“Udruga Dom Briševo – Dobri predstavlja isključivo moje selo Briševo u kojem je ubijeno 68 Hrvata civila. Oni su ubijeni 24. i 25. srpnja 1992. godine. Kao udruga, imamo sporazum o suradnji sa još sedam udruga sa banjalučkog i prijedorskog kraja, te skupa činimo zajednicu Hrvata sjeverozapadne Bosne“, kaže Marijan.

UBIO SE OPTUŽENI ZA POKOLJ HRVATA U BRIŠEVU: Pronašli ga mrtvog u automobilu na lokalnoj cesti

Na rubu egzistencije

Smatra kako se više pažnje posvećuje Hrvatima u Federaciji BiH, negoli onima s prijedorskog i banjalučkog područja. Govori i kakvo je stanje u samom Briševu: “Izdaja je velika riječ i optužba, no da li naši političari dovoljno brinu o nama, o tome bi se dalo pričati. Ja govorim o svome selu Briševu i prijedorskim Hrvatima, gdje možemo reći da smo razočarani. Najbolje se vidi kada dođeš u neko od tih sela, a moje Briševo je najbolji primjer kako smo ostavljeni i izdani. U selu nitko ne živi, obnova ne postoji, samo su četiri kuće obnovljene. Taj mali broj Hrvata koji je ostao dolje živjeti… Oni ustvari ne žive, nego preživljavaju, bez posla i na rubu egzistencije, kaže Marijan i dodaje: “Gledajući generalno status Hrvata u BiH, stječem dojam da Hrvati u zapadnoj Hercegovini bolje žive. Ne samo to, oni su pokretači i privrede u FBiH. Tu je srednja Bosna puno slabija, ali bolja je od nas Hrvata sjeverozapadne Bosne. Najbolje je biskup Franjo Komarica rekao: ‘Pa, ljudi moji, uništili su nam najplodniji i najljepši dio BiH, Posavinu i Bosansku krajinu'”.

Prije rata je, navodi Marijan, u Općini Prijedor živjelo približno šest posto Hrvata, odnosno nešto više od 6000 ljudi: “Ubijeno je oko 330 Hrvata. Mnogo ih je prošlo torture logora Keraterm, Omarska, Manjača i mnogih drugih. Mali broj Hrvata je ostao u Prijedoru i to je uglavnom riječ o miješanim brakovima. Pretpostavlja se da ih je danas u općini oko 750.“

30 udruga

Prije nekoliko je dana u Banjoj Luci na inicijativu dopredsjednika Republike Srpske iz redova hrvatskog naroda Josipa Jerkovića održan okrugli stol o temi “Hrvati u RS – O(p)stanak” na kojem su, uz predstavnike 30 registriranih udruga koje rade na održivosti i opstojnosti Hrvata na ovom području, sudjelovali i brojni politički i vjerski uzvanici, ali i Zdravko Marijan. Iz Hrvatske je došla pomoćnica ministra gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva.

“Bio sam na okruglom stolu u Banjoj Luci kojeg je organizirao dopredsjednik Vlade bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Josip Jerković. Tome velikom skupu su nazočili Jerković, biskup Franjo Komarica, bivši ministar za raseljena lica u RS Davor Čordaš, zastupnik i predsjednik odbora za Hrvata izvan RH Božo Ljubić, saborski zastupnik Željko Raguš, pomoćnica ministra gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva u RH Ana Mandac, savjetnica sa posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić, voditelj službe za pravni položaj kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH Ivan Zeba, Petar Mrkonjić, Mario Zeko, Anto Franjić, Dragan Juričević, Ivo Mijić, Ivo Kamenjašević i preko 30 udruga entiteta RS od kojih su neke registrirane u BiH, a neke u Hrvatskoj“, navodi Marijan i dodaje kako najviših čelnika Hrvata u BiH nije bilo, što možda i nije iznenađujuće s obzirom na njihov odnos prema narodu.

SRAMOTAN VANDALSKI ČIN: Nepoznati počinitelji razbili ploče s imenima stradalih Hrvata 1992. godine

Odnos s vlašću ne postoji

“Odnos hrvatskih vlasti sa RS, po meni, i ne postoji. Nemamo hrvatske škole, nemamo hrvatski TV kanal, obnove nema, posla nema. Nema ulaganja da bi se naši ljudi zaposlili u tome entitetu. Ovo sve što sam nabrojao potvrđuje loše odnose vodećih stranaka u RH sa entitetom RS“, ističe on i dodaje kako je prvi korak povratka osuđivanje svih ratnih zločinaca, a zatim “naći i pokopati sve nestale mještane. Drugi preduvjet je infrastruktura, znači struja, ceste, voda, a obnova kuća i zapošljavanje bi trebali ići paralelno, jedno s drugim.“

“Kako unaprijediti te krajeve? Prvo mora politika odobriti, blagosloviti gospodarska djelovanja i početi ulagati u te krajeve kao i u ove bolje razvijene. Treba dati šansu svima i ne praviti regionalne razlike. Treba preživjeti ovo razdoblje do ulaska u EU, a onda iskoristiti fondove za razvoj koje Unija nudi“, zaključuje Marijan.

 

Povratak na Net.hr