Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je ovog tjedna aktualizirala pitanje minimalne plaće na razini Europske unije u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, najavivši skoro donošenje zajedničkih pravila koja će državama članicama pomoći u određivanju minimalne plaće. Poručila je da svi moraju imati pristup minimalnim plaćama putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća, piše Tportal.
Minimalna plaća zakonom je propisana u 21 državi Europske unije, a u šest članica utvrđena je kolektivnim ugovorima. Prema posljednjim podacima Eurostata, bruto minimalac se kreće od 312 eura u Bugarskoj do 2142 eura u Luksemburgu, a Hrvatska se s 546 eura nalazi pri dnu europske ljestvice.
Inicijativa Europske komisije ima za cilj osigurati da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici te će potkraj listopada izaći s prijedlogom direktive s pravilima koja će važiti za sve članice.
Što traže sindikati?
Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), očekuje da će Komisija prihvatiti prijedlog europskih sindikata o tome da se visina minimalne plaće veže uz prosječnu (medijalnu) plaću. "Sindikati traže da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji", otkriva Milićević Pezelj za Tportal.
Hrvatski bi minimalac tako bio između 3400 i 3500 kuna neto, što je 150 do 250 kuna viši nego trenutačno. Premijer Andrej Plenković je obećao da će do kraja mandata njegova vlada povisiti minimalac na 4250 kuna.
Kolektivni ugovori
Minimalna plaća je samo jedan od alata, a drugi važan mehanizam o kojem ovise najniže plaće su kolektivni ugovori, kaže Pezelj. Europska komisija zalaže se za uspostavu funkcionalnog kolektivnog pregovaranja za određivanje plaća i efikasne mehanizme praćenja.
Podaci Eurostata govore da je razina plaća usko povezana s time jesu li radnici pokriveni kolektivnim ugovorom, tako da u zemljama s najnižom prosječnom i minimalnom plaćom, u koje spada i Hrvatska, manje od 30 posto radnika prima plaću određenu kolektivnim pregovaranjem. U zemljama s najvišim plaćama (Danska, Irska, Švedska...) plaće za više od 70 posto radnika pokrivene su kolektivnim pregovaranjem, piše Tportal.
