banner

STARE POLITIKE

UOČI IZBORA U HRVATSKOJ I SRBIJI POGLEDI USMJERENI I PREMA BiH: ‘Nacionalističke retorike su ponovo zauzele centralno mjesto’

Dok u predizbornim kampanjama za parlamentarne izbore u Srbiji (21.6.) i Hrvatskoj (5.7.) Bosna i Hercegovina ne igra značajniju ulogu, iz perspektive te zemlje je situacija drugačija. Zapravo postoje tri perspektive

Zbog većim dijelom negativnog iskustva tijekom rata i nakon njega, zbog posebnih veza koje Srbija i Hrvatska održavaju prema bosansko-hercegovačkim Srbima i Hrvatima, kao i zbog tijesnih ekonomskih veza s te dvije susjedne zemlje, BiH s velikom pozornošću prati predizborne izjave i očekuje rezultate, piše Deutsche Welle.

No kako zasad stvari stoje “ne treba očekivati da će nakon izbora doći do neke značajnije promjene politike bilo Srbije, bilo Hrvatske naspram Bosne i Hercegovine”, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Banja Luci Miloš Šolaja.

BIH ODOBRILA GLASANJE HRVATIMA: Evo i na kojim lokacijama će moći ubaciti listić

Nastavak poznate politike – dobra vijest?

“Srbija je posvećena projektu pristupanja Europskoj uniji i neće se direktno miješati u BiH. Njoj je prije svega važna stabilnost u regiji i sve što bude radila bit će u okvirima Daytonskog sporazuma. A slično je i s Hrvatskom – i njoj prije svega treba stabilnost”, smatra Šolaja. Zbog toga, dodaje on, ni većinski bošnjački narod nema razloga za zabrinutost i “ne mora se bojati nekih promjena”.

No, s druge se strane može postaviti i pitanje je li nastavak dosadašnjih politika dva susjeda za BiH dobra ili loša vijest. Naime po mišljenju Srećka Latala, regionalnog urednika Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN) i političkog analitičara iz Sarajeva, “obje politike su slične utoliko što ne prihvaćaju u potpunosti suverenitet BiH”.

To se, smatra Latal, očituje prije svega u građenju posebnih veza sa “svojim” narodima s ciljem da se “zadovolje njihove interne političke potrebe i kako bi se bolje pozicionirale u regiji”. Rezultat je onda upravo nastavak konstantne destabilizacije BiH “na čemu se neprekidno radi od 1991. do danas”.

MOST I REPUBLIKANSKA STRANKA NA LISTI ZA DIJASPORU: ‘Nećemo dopustiti da se BiH pretvori u srpsko-bošnjačku federaciju’

U Hrvatskoj i Srbiji čuje se samo ‘jedna istina’

Problem s posebnim vezama je to što se i u Srbiji i u Hrvatskoj čuje samo jedna istina, ona koju im prezentiraju “njihovi”, a zanemaruju se druge perspektive i zemlja u cjelini. No pritom ne treba smetnuti s uma ni odgovornost bosansko-hercegovačkih političara, napominje Latal: “Oni nemaju jedinstveno viđenje Bosne i Hercegovine, pa kako se onda može očekivati od susjednih zemalja, ili bilo koje druge zemlje, da će imati neko bolje rješenje?”

Jedna od tih “separatnih istina” je tvrdnja, prije svega bosanskohercegovačkog HDZ-a, o navodnoj ugroženosti Hrvata i njihovoj institucionalnoj neravnopravnosti unutar BiH. U tom se kontekstu često govori i o potrebi uspostavljanja tzv. trećeg, hrvatskog, entiteta u zemlji. Po mišljenju novinara i političkog analitičara iz Mostara Peje Gašparevića to bi predstavljalo “teritorijalizaciju politike”, što nije nije realna opcija i ne uživa podršku Zagreba. Drugačije je međutim s pitanjem institucionalne ravnopravnosti.

“Radi se o tome da Bošnjaci ne mogu Hrvatima nametati njihove političke predstavnike za koje oni nisu glasali”, objašnjava Gašparević.

BIRAČI IZ SARAJEVA: ‘Uvijek se pitam ima li uopće smisla da mi glasujemo ovdje u BiH na izborima za Hrvatsku. Ali, eto, uvijek izađem…’

Komšić ‘triput podmetnut Hrvatima’ glasovima Bošnjaka

To je slučaj sa Željkom Komšićem koji je „tri puta bio podmetnut Hrvatima s bošnjačkim glasovima”. Različiti hrvatski političari su to izričito kritizirali i “hrvatska politika podržava uspostavljanje institucionalne ravnopravnosti”, objašnjava Gašparević. Po njegovom je mišljenju i činjenica da “dio Hrvata u BiH s većim zanimanjem prati izbore u Hrvatskoj od izbora u BiH, oblik kompenzacije zbog njihove neravnopravnosti unutar BiH”.

U Republici Srpskoj pak prije svih Milorad Dodik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) već godinama tvrdi kako je BiH nefunkcionalna država i stalno iznova prijeti provedbom referenduma o otcjepljenju RS-a. No, po ocjeni Miloša Šolaje “to je prije svega retorika usmjerena na unutarnjopolitičku scenu i nije realna”. Ne samo da to ne prihvaća međunarodna zajednica, već ni Beograd: “Srbija je uvijek govorila da poštuje BiH u okvirima Daytonskog sporazuma i ne bi podržala referendum o odcjepljenju”, smatra Šolaja.

DODIK NASTAVLJA S BLOKADOM DRŽAVNIH TIJELA U BiH I OPET PRIJETI: ‘I dalje je moguć RS-exit’

Stvaranje negativne klime u zemlji

No sve te ideje, bilo da se radi o tvrdnjama o neravnopravnosti Hrvata unutar državne zajednice Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o referendumu o odcjepljenju, ma koliko njihova realizacija bila politički nerealna, one stvaraju negativnu klimu u zemlji.

“Nacionalističke retorike su ponovo zauzele centralno mjesto”, smatra Srećko Latal.

On napominje kako je stasala nova generacije političara “koja je napravila puni krug i vratila se na pozicije s početka 1990-ih godina.” To ni za BiH, ni za regiju ni za Europu nije dobro, kaže Latal, jer se za Balkan sve više zanimaju veliki svjetski igrači poput SAD-a, Rusije ili Kine. A EU, koja bi jedina mogla učinkovito dugoročno smiriti i stabilizirati situaciju na Balkanu, i sama ima velikih problema i zaboravila je važnost Balkana za sigurnosnu situaciju u Europi.

SOCIOLOG IZ MOSTARA O IZBORIMA U HRVATSKOJ: ‘Ne vidim nekoga poput Mesića koji će ovdašnjim Hrvatima reći da je BiH njihova domovina’

Povratak na Net.hr