Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BURE BARUTA

UGLEDNI AP NAPRAVIO OZBILJNU ANALIZU, SRBI JE NAZVALI ‘BIZARNOM’: Što bi bilo kada bi došlo do vojnog sukoba Beograda i Prištine?

Srbija ima puno snažniju vojsku koja broji 30.000 profesionalnih vojnika, a u prilog im ide i to što su ih nedavno Rusi naoružali svojim borbenim zrakoplovima i tenkovima, no kolike su šanse da ikad iskoriste?

Ugledni Associated Press (AP) jučer je objavio analizu krize na relaciji Beograd-Priština koja bi mogla sutra kulminirati, nakon što se odobri zakonodavni okvir koji će kosovske snage sigurnosti, koje broje 4000 pripadnika, pretvoriti u vojsku. Srbija kaže da je taj potez Kosova korak naprijed u namjeri da etnički očiste sjever Kosova na kojem žive uglavnom Srbi. Službena Priština takve optužbe odbacuje, no srbijanska premijerka Ana Brnabić prošlog tjedna rekla kako se nada da Srbija neće morati upotrijebiti svoju vojsku, ali da su trenutno sve opcije na stolu.

Koliko je opasna srpska prijetnja?

U analizi koju je beogradski Blic nazvao “bizarnom”, AP se pitao koliko je srbijanska prijetnja vojnom odmazdom realna. “Iako Srbija sve više zvecka oružjem, šanse da doista i poduzme neku vojnu akciju su vrlo male. To bi značilo da se upuptaju u direktan sukob s 4600 NAT-.ovih mirovnjaka, uključujući i američke trupe koje su na Kosovu od 1999. godine. Sve bi to izazvalo momentalne sankcije Zapada i izolaciju Srbije”, piše AP.

No stavimo li po strani NATO-ovu prisutnost na Kosovu, Srbija ima puno snažniju vojsku koja broji 30.000 profesionalnih vojnika, a u prilog im ide i to što su ih nedavno Rusi naoružali svojim borbenim zrakoplovima i tenkovima. No, napominje AP, njihove vojne sposobnosti značajno su smanjene nakon što ih je 1999. godine NATO bombardirao.

Iako je uvriježeno mišljenje da će NATO stati iza Kosova, prema riječima Jensa Stoltenberga, sjevernoatlantski vojni savez će morati dobro odvagnuti kako postupiti i koliko se miješati u taj sukob, budući da su opetovano ponavljali da je ovo strašno loš trenutak za formiranje kosovske vojske te da bi to moglo imati negativne posljedice za buduće odnose NATO-a i službene Prištine.

Ruski i američki faktor

Trebalo je tu razjasniti i nezaobilazan ruski faktor. “Rusija snažno podupire Srbiju koja joj je jedini stvarni saveznik u Europi, a njihov stav je da bi formiranje kosovske vojske ostavilo najteže posljedice po sigurnost Balkana. No, teško da će se Rusija pridružiti Srbiji u bilo kakvoj akciji protiv NATO-a na Kosovu. Dodatno, Rusija nema nikakav pristup Srbiji koja je praktički okružena članicama NATO-a”, piše AP.

A što se američkog utjecaja tiče, “iako Donald Trump nije pokaza o interes za ovu priču, treba uzeti u obzir da je Kosovo je praktički američki protektorat, zahvaljući Clintonovoj i Bushevoj administraciji koja im je pomogla da steknu neovisnost. SAD ima 600 vojnika na Kosovu i svaki napad Srbije naletio bi na strašnu odmazdu”, piše AP.

A što se tiče daljnih koraka, AP zaključuje kako će biti potrebno jako puno međunarodnog lobiranja kako bi se normalizirala situacija za ove dvije zemlje, koje usput rečeno, obje žele u EU.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr