Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PRIZNATI ANALITIČARI

UGLEDNA EUROASIA GROUP OBJAVILA 10 NAJVEĆIH GEOPOLITIČKIH RIZIKA U 2018.: ‘Ne sluti na dobro. Ovo je najopasnija godina dosad’

Budimo iskreni, 2018. ne sluti na dobro. Da, tržište raste i ekonomija ne stoje loše, ali ljudi su podijeljeni. Vlade baš i ne vladaju. A globalni poredak se urušava, započinje svoju analizu priznata tvrtka za procjenu rizika Eurasia.

U 20 godina otkako postoje vidjeli su svašta, “no ako bismo trebali izdvojiti jednu godinu u kojoj su izgledne neočekivane velike geopolitičke krize, to je 2018.”, ističu, te dodaju: ‘Sori’.

ŠTO NAS ČEKA U 2018.: Devet događaja u svijetu koji bi mogli obilježiti ovu godinu

“Izazovi su nemogući. Liberalne demokracije nisu imale slabiji legitimitet još od Drugog svjetskog rata, a većina njihovih strukturalnih problema djeluju nerješivima. Najutjecajniji vođe današnjice ne pokazuju baš interes za civilno društvo ili zajednički interes”, navode u analizi.

Geopolitička depresija

Globalni utjecaj SAD-a pada jer Trumpova politika izolacionizma i unilateralizma sije nemir i zbunjenost kako među saveznicima tako i među rivalima. “Amerika na prvom mjestu i politike koje su iz toga proizašle nagrizle su vodeću ulogu SAD-a i čitav poredak, a ni jedna druga zemlja ili zemlje nije spremna ili zainteresirana preuzeti tu ulogu što drastično povećava globalne rizike”, upozorava Eurasian group. Nabrojali su i konkretne geopolitičke potrese koji su izgledni u ovoj godini.

1. Kina na čelu

PROCURILI DIJELOVI TRUMPOVE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI: ‘Kina i Rusija žele potkopati SAD’

Vakuum koji ostaje pri vrhu mogla bi ispuniti Kina. Uz odsustvo vodstva SAD-a, Kina će naići na puno manji otpor prema vlastitom postavljanju standarda u trgovini i ulaganju, tehnologiji i razvoju na međunarodnoj sceni. To će prisiliti poslovni sektor da se prilagodi novim pravilima što bi moglo povećati tenzije s demokratskijim snagama u pacifičkoj regiji.

2. Sukob zbog nesporazuma

ZNANSTVENICI STREPE OD ORUŽJA KOJE BI MOGLO IZAZVATI III. SVJETSKI RAT: ‘Takvi projektili ne smiju dospjeti u pogrešne ruke’

Dovoljna je jednostavna greška da izazove sukob katastrofalnih razmjera. Svijet je postao puno opasniji jer nema više nekolicine sila koje osiguravaju sigurnost. Mnogi nedržavni i neinstitucionalni faktori mogu pokrenuti lančanu reakciju destabilizacije. Cybernapadi i terorizam su svakako dva najveća rizika, no postoji rizik i od jednostavnog preračunavanja, osobito dok Sjeverna Koreja izvodi nuklearne testove u “susjedstvu” punom američkih saveznika i dok SAD i Rusija podržavaju suprotstavljene frakcije i sile u Siriji.

3. Tehnološki hladni rat

DRAMATIČNO UPOZORENJE STRUČNJAKA: ‘Ako ne zaustavimo razvoj ovog oružja uskoro ćemo uživo gledati scene iz horor filmova!’

SAD i Kina se utrkuju kako bi dominirali tehnološkim područjima poput umjetne inteligencije, superačunalima pa i svemirskim istraživanjima. Svaka zemlja među svoje saveznike raspoređuje “kooperantske” tvrke, izgrađuje civilnu infrastrukturu te se trgovinski povezuje. To vodi podijeljenom svijetu u kojem se Kina trudi kontrolirati informacije u svojoj sferi utjecaja, dok SAD ograničava ulaganja u tvrtke koje su u njihovoj sferi.

4. Meksiko

TRUMP OTKAZUJE SASTANAK S MEKSIČKIM PREDSJEDNIKOM: ‘Ako ne želite platiti izgradnju zida…’

Iduća godina je prilično teška za južnog američkog susjeda. Meksiko i ulagači u njegovo gospodarstvo izgubit će puno više nego SAD ako propadnu pregovori Trumpove administracije oko NAFTA-e. A u ožujku im počinje predsjednička kampanja zbog čega će kandidati još teže pristati na kompromise i ustupke koje će zahtijevati neprijateljski raspoložen Trump.

5. Raspad odnosa s Iranom

I prije nego što je postao predsjednik, Trump je najavljivao zaoštravanje odnosa s Iranom. Kreće s prilično agresivnijom strategijom prema iranskom nuklearnom programu i međunarodnom utjecaju Teherana. To za sobom povlači čitav niz rizika, prije svega nastavkom nuklearnog naoružavanja islamske republike ako se odustane od sporazuma iz 2015., rastom napetosti koji će rezultirati smrtonosnim sukobom u Perzijskom zaljevu, kao i Sadijskom Arabijom koja bi američki stav mogla shvatiti kao zeleno svjetlo za akcije koje će destabilizirati ionako nestabilnu regiju.

6. Nepovjerenje u demokratske institucije

Sve veći rast “toksičnog antiestablišment raspoloženja” nagriza same temelje demokracije, uništava povjerenje u političke institucije, pa i medije i izborni sustav. Slabost tih institucija vodi nestabilnosti, autoritarnim režimima, nepredvidljivim politikama sila i sukobima.

7. Protekcionizam 2.0

Sve više država se okreće merkantilističkom pristupu gospodarstvu, osobito kada je u pitanju tehnologija i intelektualno vlasništvo. Od državnih subvencija, paketa pomoći i poticaja do poticanja kupovanja lokalnog, mjere koje su se još do prije koju godinu činile nezamislivima u slobodnom tržišnom gospodarstvu danas su sve ćešće. Taj trend je nazvan proetkcionizam 2.0, a mogao bi rezultirati puno složenijim i često kondradiktornim sustavom pravila i, što je još opasnije, napetostima među državama čiju su interesi suprotstavljeni.

8. Brexit

Ujedinjeno Kraljevstvo ulazi u fazu izlaska iz EU u kojoj ga čekaju nevjerojatno teški pregovori, od određivanja granice Sjeverne Irske i Republike Irske do podmirivanja računa brakorazvodne parnice. A za sve to premijerka Theresa May mora postaviti prioritete i koje ciljeve želi postići, a koje je spremna žrtvovati. Kako god da ih postavi, onoga trena kad stavi karte na stol može očekivati da ju napadnu polički protivnici u parlamentu, a ionako ne uživa veliku potporu.

9. Nacionalizam u južnoj Aziji

Islamizam u Indoneziji i Maleziji, indijski nacionalizam, i protukinesko i protumanjinsko raspoloženje diljem južne Azije sve su jači i predstavljaju dvostruki rizik. Osim što povećavaju rizik od sukoba i netrpeljivosti, vode i ekonomskom protekcionizmu koji uništava gospodarstvo.

10. Nestabilnost u Africi

U relativno stabilne afričke države poput Obale Bjelokosti, Nigerije, Kenije i Etiopije mogli bi se preseliti sukobi iz nestabilnijih zemalja Crnog kontinenta, prije svega terorizam, što vodi u začarani krug siromaštva i nasilja – država koja nema dovoljno novca za sigurnost postaje meta nereda, ulagači se povlače, država postaje još siromašnija, siromašne sredine su plodno tlo za teroriste…

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr