Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BALKAN U MALOM

U GRAZU SKLADNO ŽIVI 20 TISUĆA LJUDI IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE: ‘Kad imaš posao i solidna primanja, nacionalizam gubi smisao’

U Grazu, drugom po veličini gradu u Austriji, živi čak 73.726 stranaca, a od njih 20.837 došli su s prostora bivše Jugoslavije.

Ljudi s ovih prostora ondje se još uvijek međusobno osjećaju zemljacima i “svojima”, piše Al Jazeera u svojoj reportaži iz Graza koji u naslovu opisuje kao “Balkan u malom”, ali bez nacionalnih podjela.

“Mi smo dobar primjer integracije”

“Istaknuo bih dobru suradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovdje. Vjerojatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih netko govorno razumije. Druga bitna činjenica je suradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja obitelj možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplicirane teme gube na značaju”, kaže za Al Jazeeru Adis Draganović, porijeklom iz Cazina, koji je početkom ove godine na lokalnim izborima izabran za jednog od devetoro predstavnika migranata u Općinskom vijeću koje izravno biraju oni žitelji Graza koji ne dolaze s prostora Europske unije.

“Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje se međusobno pomagati”, dodaje Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koja je kao i Draganović izabrana za zastupnicu migranata u Općinskom vijeću.

“Malo je ljudi s Balkana koji su ovdje nezaposleni”

U Grazu već 27 godina živi i 45-godišnja Ramiza Hašić, porijeklom iz Velike Kladuše. Tamo je završila studij osobnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz područja razvoja radnog tržišta,a trenutačno radi kao savjetnica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu.

Budući da je jezična barijera jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Graz, Zavod za zapošljavanje nudi im savjetovalište na materinjim jezicima ali i tečajeve njemačkog jezika.

“Vrlo mali broj osoba s Balkana vode se kao nezaposleni. Cijenjeni  su na tržištu kao vrijedni radnici predani poslu i dobro integrirani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tijekom zadnjih 10 godina kao studenti. (…) Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu”, kaže Ramiza.

Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada pak predratnoj generaciji migranata u Grazu i Austriji. Kada je došla, planirala je ostati tek nekoliko godina, no sudbina je htjela da ostane skoro tri desetljeća. U Austriji, kaže, ima solidan život. Tamo su joj djeca odrasla i školovala se. Ona primjećuje da mladi s čitavog prostora bivše Jugoslavije jednostavno bježe u potrazi za boljim životom dok političari ne poduzimaju ništa da ih zadrže.

“I najlošija četvrt bolja od svakog grada u BiH”

Nikola Petrović je u Graz stigao s Pala prije dvije godine. Upisao je studij i tečaj njemačkog jezika. Za Al Jazeeru kaže kako je u Grazu “sve super” a da ljudi s Balkana imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo i nema.

“Ovdje sve odlično funkcionira za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Ovdje imamo više mogućnosti nego u matičnim državama. Životni standard je veći, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava”, kaže on.

Adi Pejdah u Graz je došao iz Sarajeva nako završenog studija kriminalistike. Nakon što kod kuće nije uspio naći posao, odlučio je u Grazu upisati master studij kriminalistike. I on hvali međuljudske odnose u tom gradu. Ponajprije, kaže, jer tamo nema političara poput onih u Bosni i Hercegovini. Iako živi u četvrti Graza koja je na lošem glasu ipak je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.

“Ovdje političari nisu poput onih naših”

“Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovdje, bez obzira na vjeru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovdje nema političara i politike kakvu mi dolje imamo i nitko ne gleda na ono što je bilo prije 20 godina”, ističe on.

U prvoj poslijeratnoj generaciji studenata s prostora bivše Jugoslavije u Grazu se našao i Edvin Kahrimanović iz Gračanice. On za Al Jazeeru kazuje kako su glavne teme među tamošnjim Balkancima problemi oko studija i borba za smještaj i posao, dok mjesta za “žestoku politiku” nema.

“Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, uslijed čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedan težak period nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su da sve to nadići i ostvariti uspjeh”, zaključio je.

Povratak na Net.hr