Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŠTO ĆE BITI S BREXITOM?

U ČETVRTAK 60 MILIJUNA BRITANACA IZLAZI NA PRIJEVREMENE IZBORE: ‘Šteta što obje strane ne mogu izgubiti’

Uoči prijevremenih izbora u četvrtak, mnogi birači nezadovoljni su svojim političkim liderima i nesigurni kome dati glas

Očekuje se da će oko 30 milijuna od 66 milijuna Britanaca u četvrtak izaći na parlamentarne izbore u 650 izbornih jedinica, u kojima se 3322 kandidata natječe za zastupničko mjesto. Oko 50 tisuća biračkih mjesta bit će otvoreno od 7 do 22 sata. Po britanskom većinskom izbornom sustavu, osoba koja u jednom krugu osvoji najviše glasova u izbornoj jedinici postaje njezin predstavnik u parlamentu.

To u praksi znači da se zastupnikom ponekad može postati i s tridesetak posto glasova. Kandidati moraju dati polog od 500 funti koje mogu “zaboraviti” ako ne osvoje pet posto glasova. U Engleskoj su 533 izborne jedinice, 59 ih je u Škotskoj, 40 u Walesu i 18 u Sjevernoj Irskoj.

Odaziv će biti manji zbog zime?

Geografske veličine jedinica jako variraju ovisno o tome jesu li u urbanom ili ruralnom području, ali u prosjeku obuhvaćaju 70 tisuća stanovnika. Na prošlim izborima 2017. pravo glasa imalo je 47 milijuna ljudi, a odazvalo ih se 32 milijuna ili 69 posto. Parlamentarni izbori odvijaju se četvrtkom od 1935. godine, što je sve do 2011. kada je to propisano zakonom, samo bila tradicija.

Sada se po zakonu redovni izbori moraju održati prvog četvrtka u svibnju svake pete godine. Za raspisivanje prijevremenih izbora potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Britanija od 1923. nije imala izbore u prosincu i moguće je da će odaziv biti manji zbog zime, kraćeg danjeg svjetla i priprema za Božić.

Tradicija izbora četvrtkom

Neki vjeruju da je tradicija izbora četvrtkom krenula zbog toga jer je to bio sajmišni dan u većini gradova pa su ljudi iz udaljenijih područja mogli istovremeno na sajam i na birališta. Druga popularna teorija kaže da se glasa četvrtkom kako bi se nova vlada imala vremena formirati preko vikenda i biti spremna za posao u ponedjeljak.

A neki, pak, misle da je to zbog toga što se radnicima nadnica nekoć isplaćivala petkom pa bi je imali dovoljno vremena zapiti do četvrtka i na birališta doći potpuno trijezni.

Birači nezadovoljni liderima i nisu sigurni kome dati glas

Mučne rasprave oko brexita produbile su političke podjele u Britaniji u zadnje tri godine. Uoči prijevremenih izbora u četvrtak, mnogi birači nezadovoljni su svojim političkim liderima i nesigurni kome dati glas. Molly Bennett (86) dobro oslikava raspoloženje mnogih birača uoči izbora za koje bi vjerojatno većina njih najradije da ih nema.

Bennett, iz južnog grada Southamptona, kaže da ne može glasati za “crvenog” Jeremyja Corbyna, ljevičara koji prevodi oporbenu Laburističku stranku. Inače glasam za konzervativce, ali ne mogu podnijeti onog klauna”, kazala je misleći na vođu stranke i vlade Borisa Johnsona.  “A ne mogu zamisliti nikoga trećeg za koga bi glasala”, dodaje.

‘Šteta što obje strane ne mogu izgubiti’

Sve je više birača i političkih komentatora, uključujući Johnsonove i Corbynove kritičare u vlastitim strankama, koji govore slično. “Šteta što obje strane ne mogu izgubiti izbore”, kaže Chris Patten, nekadašnji čelnik konzervativaca i zadnji britanski upravitelj Hong Konga. Johnson je konzervativce pretvorio u “usku, gotovo sektašku englesku nacionalističku stranke”, nastavio je Patten, sada zastupnik u gornjem domu parlamenta.

On ne misli ništa bolje o vođi oporbe. “Ne mislim da je Corbyn loš čovjek, ali je beznadan. Njegova socijalistička ekonomska politika bila bi prava katastrofa”, tvrdi. Institut za fiskalne studije, britanski ekonomski think tank, analizirao je izborne programe laburista i konzervativaca i zaključio da nijedna strana nema vjerodostojan plan potrošnje ili da je iskrena prema biračima kada su financije u pitanju.

Po britanskom većinskom izbornom sustavu, u kojem se svaki zastupnik bira u izbornoj jedinici, birači ionako ne mogu izravno izabrati tko će voditi zemlju. Ali čini se da mnogi u svojim jedinicama glasaju na temelju onoga što zastupaju stranke i njihovi lideri.

Tiranija dviju stranaka

Poput Johnsona i Corbyna, čelnici dviju manjih stranaka koje izlaze na izbore u Engleskoj i Walesu, Jo Swinson iz Liberalnih demokrata, protivnika brexita, i Nigel Farage iz Stranke za brexit, isto su nepopularni. Obje su se stranke prije nekoliko mjeseci nadale velikim dobicima na izborima, ako ne u broju zastupnika, svakako u postotku glasova, ali ankete pokazuju da im podrška pada.

Johnson je uspio ove izbore pretvoriti u dvostranačke, u sukob njegovih konzervativaca s Corbynovim laburistima koji “oklijevaju i petljaju oko brexita”. “Ovo će u budućnosti biti poznati kao izbori s užasnim mogućnostima”, kaže proeuropski orijentirani, ali bivši konzervativni zastupnik Nick Boles.

‘U ovakvom izbornom sustavu, nažalost, jedino što možete učiniti jest glasati za neizvjesni parlament’

Johnson je “kompulzivni lažljivac koji je izdao svaku osobu koja je ikad s njim imala posla”, a Corbyna je “jedino briga za klasne sukobe i borbe između apstraktnih političkih snaga”, kazao je Boles. Neki bi birači, baš kao i Boles i Patten, najradije vidjeli parlament u kojem nitko neće imati većinu. Ali to će se teško dogoditi jer konzervativci po anketama imaju podršku 44 posto birača što bi im, ako se potvrdi, jamčilo komotnu većinu.

Mnogo je manja vjerojatnost da će Corbyn dobiti šansu formirati manjinsku vladu uz potporu Škotske nacionalne stranke (SNP) ili liberalnih demokrata. “U ovakvom izbornom sustavu, nažalost, jedino što možete učiniti jest glasati za neizvjesni parlament”, kazao je Patten.

Boles najavljuje da će glasati za liberalne demokrate jer vjeruje da će insistirati na najbliskijem mogućem odnosu s EU nakon brexita. “Ali najviše zbog toga jer će liberalni demokrati insistirati na izbornoj reformi i uvođenju proporcionalnog izbornog sustava koji je nužan kako bi se oslobodili tiranije dviju velikih stranaka i otvorili britansku politiku novim i svježim snagama”.

Povratak na Net.hr