Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DEJAN JOVIĆ ZA NET.HR

IZBORI KOJI ĆE BITI POD BUDNIM OKOM SVIJETA: ‘Zbog ovoga se Bošnjaci pitaju: jesmo li mi jedini koji nemamo rezervnu državu, dok ju Hrvati i Srbi imaju?’

Zbog situacije kojoj trenutno svjedočimo u Bosni i Hercegovini, nedjeljni izbori bit će pod povećalom cijele međunarodne zajednice. O tome smo razgovarali s politologom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejanom Jovićem

Izbori koji će se održati ove nedjelje u Bosni i Hercegovini dolaze u perspektivi prosvjeda zbog smrti Davida Dragičevića u Republici Srpskoj, prosvjeda branitelja kojima traže svoja prava, masovnog iseljavanja mladih, zakona o tajnim službama zbog kojih su se alarmirale i zemlje Europske Unije i SAD-e, te zakona o izbornom sustavu zbog kojeg se političari u BIH ne prestaju sukobljavati. I dok Milorad Dodik odlazi u Rusiju na sastanak s Putinom, a hrvatski premijer sudjeluje na izbornom skupu HDZ-a BiH, građanima je dosta siromaštva i manjka reformi toliko da su u jednom selu i zabranili pristup političarima.

Razgovarali smo s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejanom Jovićem kakav je utjecaj Rusije na izbore, miješa li se Hrvatska previše u unutarnje stanje susjedne zemlje i može li se očekivati promjena Daytonskog sporazuma.

Utjecaj Rusije

“Zapadni mediji često navode da Rusija nastoji utjecati na izbore diljem svijeta, kao što su bili izbori za američkog predsjednika 2016. godine, a ako je to točno onda imaju ipak neke šanse, jer je američka politika u ovoj regiji zbunjena, a europska suviše oklijeva. U slučaju BiH, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nedavno je bio u Moskvi, gdje se vidio s ruskim predsjednikom Putinom. A nedavno je u Banjoj Luci bio i ruski ministar vanjskih poslova Lavrov. Iako postoje indikacije o njihovom sve jačem utjecaju na izbore preko pojedinih hrvatskih predstavnika za to zasad nema nikakvih ozbiljnijih dokaza”, kaže nam profesor Jović.

Ministar Lavrov je prilikom svojeg posjeta BiH snažno naglasio kako Rusija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine što je pak suprotno politici Milorada Dodika. A na nedavnom sastanku Putin-Dodik ruski predsjednik je dao podršku Dodiku na izborima, baš kao i Srbija.

“Kad je riječ o Srbiji, ona čvrsto stoji iza Dodika i priznat će rezultate izbora kakvi oni bili. Naime, iako oni stoje iza Dodika, Vučić ne zaboravlja kako je Dodik davao podršku i Borisu Tadiću, tako da je to odanost po funkciji. Srbija je prihvatila i Dodikovog konkurenta, Mladena Ivanića, koji je prošli put pobijedio na izborima za člana Predsjedništva BiH”, istaknuo je profesor FPZG-a.

Odnosi s Hrvatskom

U posljednje vrijeme sve su glasnije kritike političara iz BiH koji smatraju kako se službeni Zagreb i hrvatski političari previše miješaju u unutarnju politiku BiH.

“U Sarajevu se pamti kakvu je ulogu imala Hrvatska 1993./4, pa Hrvatska mora biti vrlo oprezna kad govori o Domovinskom ratu ili kad daje dodatne privilegije vojnicima HVO-a ili kad daje dvojbene izjave u vezi s presudama Haškog suda, npr. u slučaju Praljak. Isto tako, ni izjave o promjenama izbornog zakona u BiH, ili o stvaranju trećeg entiteta, ili kad europarlamentarci iz Hrvatske govore o federalizmu – sve to ne može biti dobro primljeno u cijeloj Bosni i Hercegovini. Tu nije riječ o međudržavnim stvarima poput Pelješkog mosta, već unutarnjim stvarima u drugoj državi.”

Kako je premijer Andrej Plenković otišao na predizborni skup HDZ BiH, upitali smo profesora kakve su veze dviju stranaka.

“Veze između HDZ BiH i HDZ-a su vrlo jake, oni djeluju skoro kao jedno tijelo. Hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, redovito glasa na hrvatskim izborima, kao i mnogi drugi Hrvati koji žive u BiH a imaju državljanstvo obje zemlje. Isto je i s Miloradom Dodikom koji glasa na izborima u Srbiji, i sudjeluje u izbornim kampanjama tamo. Zbog toga mnogi Bošnjaci pitaju: jesmo li mi jedini koji nemamo rezervnu državu, dok ju Hrvati i Srbi imaju? I onda: imamo li stoga mi više prava na tu našu jedinu domovinu, od onih koji imaju dvije domovine i često izjavljuju da više vole onu drugu od Bosne i Hercegovine?”

Slučaj Milorada Dodika

U regiji je buknula vijest kako je Milorad Dodik prijavljen zbog utjecaja na izbore i zastrašivanja jer je na predizbornim skupovima svoje stranke otvoreno prijetio otkazima i smanjenju plaća ukoliko se ne glasa za njega. Kako je Dodik jedan od najdugovječnijih političara na regionalnoj sceni, zanimalo nas je hoće li ovo uopće na njega utjecati.

“Zbog prosvjeda u Republici Srpskoj zbog smrti Davida Dragičevića vidi se kako postoji svojevrsni građanski otpor u samoj Republici Srpskoj. On nije jak, ali je uporan i dugotrajan. Ne treba zaboraviti da na prošlim izborima, Dodikova stranka SNSD nije pobijedila na izborima za člana Predsjedništva BiH, nego je to mjesto zauzeo Mladen Ivanić. Stoga ne bi bilo iznenađenje da se i ovog puta glasovi podijele: da Dodikova stranka dobije neke najviše funkcije ali ne sve. On, međutim, pokušava dobiti sve. ”

Stanje u zemlji

Veliko iseljavanje mladih, sporost sustava i reformi, male plaće i veliki broj ljudi koji radi na crno oslikava nimalo optimističnu sliku BIH. Vlada tako negativan stav prema političarima da je čak selo Podgora zabranilo pristup političarima.

“Postavlja se pitanje što se uopće može učiniti kako bi se promjenio politički sustav BiH. Naime, on je baziran na Daytonskom sporazumu koji predviđa da je unutarnji suverenitet ograničen da ne bi opet došlo do sukoba. Tako da čak i kad bi postojalo i veće nezadovoljstvo, promjene ne bi bile tek tako moguće”, izjavio je profesor Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Izbor između 7.497 osoba

Na izborima u BiH pravo sudjelovanja imaju 53 političke stranke, 36 stranačkih koalicija te 46 neovisnih kandidata. Punoljetni građani BiH moći će birati između 7.497 osoba koje se natječu za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, za predsjednika i dva dopredsjednika tog entiteta te za zastupnike u skupštinama deset županija unutar Federacije BiH.

Zbog svoje političke strukture, želje da postane članica Europske Unije i zanimanja susjednih zemalja poput Hrvatske i Srbije kao i velesila poput Rusije međunarodna zajednica će pažljivo pratiti što se događa i na ovim izborima.

Povratak na Net.hr