Globalno izdvajanje za obranu raslo je u 2019. brže nego bilo koje godine u prethodnom desetljeću, pokazuje studija objavljena danas na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu. Izdvajanje za obranu poraslo je u odnosu na 2018. četiri posto, a u Europi za 4,2 posto, piše u izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). Vojni su proračuni tako dosegli razinu od prije financijske krize 2008., rekao je direktor IISS-a John Chipman.
Rast u Europi može se pripisati zabrinutosti zbog Rusije i stalnim pozivima SAD-a europskim članicama NATO-a da na obranu počnu trošiti dva posto svoga BDP-a, stoji u izvješću. Vojne proračune najviše su u 2019. povećali SAD i Kina, za 6,6 posto.
Tko je najviše potrošio?
Ulaganje u američku vojsku bilo je prošle godine najveće u posljednjih deset godina. Samo povećanje od 53,4 milijarde dolara odgovaralo bi sedmom najvećem vojnom proračunu na svijetu, stoji u izvješću.
Na obranu su u 2019. najviše trošili SAD (684 milijarde dolara), Kina (181 milijardu), Saudijska Arabija (78 milijardi), Rusija (61 milijardu), Indija (60 milijardi), Velika Britanija (54 milijarde), Francuska (52 milijarde), Japan (48 milijardi), Njemačka (48 milijardi) i Južna Koreja (39 milijardi).
Prema procjenama NATO-a, Hrvatska je 2019. za obranu izdvojila 1,68 posto BDP-a ili 1,032 milijarde dolara (6,683 milijarde kuna). Godinu dana ranije potrošila je 966 milijuna dolara ili 6,068 milijardi kuna. Podaci IISS-a pokazuju da se vojna potrošnja u Aziji u posljednjih deset godina povećala za 50 posto, s 275 milijardi 2010. na 423 milijardi 2019.
